... / BiH ESAP 2030+ ima za cilj unaprijediti sistem upravljanja otpadom u BiH

02. 03. 2021. u 13:19:00 Promotivni tekst

Shares: 46

Bosna i Hercegovina (BiH) se susreće sa mnogim izazovima, među kojim su odlaganje otpada na nelegalne deponije, nepostojanje sistemskog sakupljanja, razdvajanja i reciklaže otpada i niska svijest javnosti o važnosti razdvajanja otpada od strane pojedinaca.

BiH je krajem 2019. godine započela proces izrade Strategije i Akcionog plana zaštite okoliša (BiH ESAP 2030+), koji će doprinijeti unapređenju stanja okoliša u BiH i napretku u procesu približavanja BiH članstvu u EU. Strategija i Akcioni plan će obuhvatiti sedam EU oblasti politika okoliša, a jedna od njih je upravljanje otpadom.

Dr.sc. Irem Silajdžić i doc.dr.sc. Draženko Bjelić govore o trenutnim izazovima i mogućim rješenjima kada je riječ o upravljanju otpadom u BiH. Oboje su bh. stručnjaci koji u BiH ESAP 2030+ procesu pokrivaju područje upravljanje otpadom.

• Koji su glavni izazovi kada je riječ o upravljanju otpadom sa kojim se danas susreće BiH?

BiH se suočava sa više izazova kada je riječ o upravljanju otpadom koje treba sistemski rješavati.

Prije svega, sakupljanje otpada u BiH uglavnom obavljaju lokalna komunalna preduzeća koja su u većinskom vlasništvu lokalnih samouprava. Opremljenost preduzeća zavisi od razvijenosti lokalnih samouprava, što znači da je u većini slučajeva oprema za sakupljanje uglavnom zastarjela. Osim toga, sistem sakupljanja i odlaganja otpada ima visoke operativne troškove, a cijena usluge nije dovoljna za nova ulaganja.

Glavni način obrade otpada u BiH danas je odlaganje na deponije, najčešće neuređene, koje ne ispunjavaju osnovne uslove za higijensko odlaganje otpada, te nusprodukti razgradnje otpada direktno završavaju u okolišu. Veliki broj divljih deponija, na koje se stihijski odbacuje komunalni i građevinski otpad, nalazi se u prirodi, te tako narušavaju pejzaž i vizuelni doživljaj.

U BiH još uvijek nije u punom kapacitetu zaživjelo odvojeno sakupljanje, razdvajanje i reciklaža otpada, što uvećava količine otpada koje se odlažu na deponiji i time se dodatno doprinosi zagađenju okoliša.

Nedovoljni i nepouzdani podaci o količini generisanog otpada i njegovom sastavu otežavaju proces planiranja i ponekad dovode do definisanja planova koji nisu izvodljivi. Također, jedan od izazova je nedostatak lokalnih i regionalnih planova upravljanja otpadom, kao i saradnje između opština i gradova u vidu zajedničkog rješavanja problema izgradnje regionalnih sanitarnih deponija i postrojenja za sortiranje.

I u konačnici, svijest javnosti o načinu funkcionisanja sistema upravljanja otpadom, njegovim zahtjevima i generalno pitanjima koja se odnose na ulogu pojedinca u sistemu nije dovoljno razvijena.

• Na koji način neuređene deponije utječu na okoliš i ljude?

Neuređene i divlje deponije, pored lošeg vizuelnog efekta, mogu na više načina ugroziti zdravlje ljudi kroz zagađenje zraka, voda i zemljišta. Ovo zagađenje nastaje kada otpad prolazi kroz nekoliko faza truljenja i fermentacije, te u tom procesu se stvaraju tzv. filtrati koji se procjeđuju u zemljište, površinske i podzemne vode, odnosno biogas koji sadrži stakleničke gasove, te se emitira u zrak i doprinosi globalnom zagrijavanju. Zbog prisutnosti metana u biogasu na neuređenim deponijama često dolazi do požara, čime se u okolinu emituju štetne materije nastale sagorijevanjem otpada. Također, postoji mogućnost pojave eksplozije i urušavanja tijela deponije što može dovesti do materijalnih šteta i gubitka ljudskih života. Osim toga, život pored neuređenih odlagališta predstavlja zdravstveni i sigurnosni rizik zbog prisustva mogućih prenosnika zaraze (muhe, glodari, ptice i druge životinje).

• Kako možemo reorganizovati i poboljšati trenutni sistem odlaganje otpada na način da bude pravedan i inkluzivan za sve pogođene društvene skupine?

Jedan od problema sa kojim se susrećemo u BiH je i činjenica da nije svim građanima/kama omogućen odvoz otpada. Stoga bi primarni zadatak bio da se proširi pokrivenost sakupljanja otpada, kako bi i oni koji žive u ruralnim i udaljenim područjima imali pristup ovoj usluzi. Način obračuna cijene usluge trenutno ne uzima u obzir količinu otpada koju domaćinstvo proizvodi, već se bazira na broju članova domaćinstva ili kvadraturi prostora. Ovaj način obračuna cijene je potrebno promijeniti kako bi, s jedne strane bio povezan sa količinom otpada, a sa druge strane bio poticajniji za smanjenje količine otpada koja nastaje. S tim u vezi, naredni zadatak bi bio da se proširi koncept odvajanja otpada u domaćinstvu što bi omogućilo da se iz otpada izdvoje materijali koji su iskoristivi, umjesto da završavaju na deponijama. Uvođenje koncepta razdvajanja otpada treba da prate kampanje jačanja svijesti i edukacija građana/ki, bez obzira kojoj socijalnoj kategoriji pripadaju, kako bi razumjeli važnost razdvajanja otpada i njihovog doprinosa zaštiti okoliša.

• Koje su glavne razlike između danas dominantnog linearnog i cirkularnog modela ekonomije? Koji trendovi mogu poboljšati sektor otpada u BiH i potaknuti prelazak na cirkularnu ekonomiju?

Linearna ekonomija se zasniva na linijskom modelu u kojem resurs, koji se iskoristi iz prirode i pretvori u proizvod, nakon konzumiranja završi u cjelosti kao otpad. Prirodni resursi koji se koriste za proizvodnju po principima linearne ekonomije su neobnovljivi, čime se negativno utječe na okoliš od trenutka vađenja sirovine iz prirode, pa do emisija koje nastaju u toku trošenja proizvoda, i konačno kada ga odbacimo u okoliš.

Model linearne ekonomije, na kojem se zasnivao dosadašnji industrijski razvoj, pokazao je da održivost ekonomskog razvoja i očuvanje okoliša zahtijevju novi model koji će ispraviti nedostatke dosadašnjeg modela. Taj model se u literaturi i praksi naziva model cirkularne ekonomije. U modelu cirkularne ekonomije se proizvod pokušava napraviti tako da u sebi sadrži što više recikliranog materijala kako bi se smanjila potrošnja sirovina iz prirode, reducirale ili anulirale njegove emisije u toku korištenja, a sam proizvod ponovno iskoristio ili reciklirao u što je moguće većem procentu.

Ovaj model se sve više prihvata u najrazvijenijim ekonomijama svijeta, a u zadnje vrijeme i u nekim od najvećih svjetskih kompanija. Modeli cirkularne ekonomije imaju ekonomske i ekološke efekte. Ekonomski efekti se ogledaju u smanjenju troškova ponovnim vraćanjem u proizvodnju iskorištenog materijala, otvaranjem novih radnih mjesta, uštedom energije, produženim vijekom trajanja proizvoda. Ekološki efekti se ogledaju u smanjenju proizvodnje otpada, što se manifestuje smanjenjem negativnog utjecaja na okoliš i uštedom sirovina.

• Na koji način će BiH ESAP 2030+ doprinijeti poboljšanju okoliša u BiH?

Izradom BiH ESAP 2030+ nadležne institucije za okoliš dobit će Strategiju okoliša i Akcioni plan sa strateškim i tematskim ciljevima, potom sa izvedivim, jasno definisanim, dogovorenim i usvojenim mjerama. Ovaj dokument će usmjeravati mjere, politike i finansijska sredstava iz domaćih i međunarodnih izvora u smislene akcije koje će podići sistem upravljanja otpadom na veći nivo, što će u konačnici doprinijeti boljem stanju okoliša u BiH. Također, BiH ESAP 2030+ će pomoći u daljnjem usklađivanju pravnog i institucionalnog okvira sa EU propisima i politikama. Na dugoročnoj osnovi, projekat će doprinijeti unapređenju stanja okoliša u BiH, kao i napretku u procesu približavanja BiH članstvu u EU.

• Za kraj, da li imate neke savjete za čitatelje/ke? Na koji način mogu smanjiti ekološki otisak kad je riječ o otpadu i doprinijeti boljem upravljanju otpadom?

Svaki građanin/ka BiH može već danas započeti sa odvajanjem otpada u domaćinstvu. Najveći dio naših općina ima barem jednim dijelom postavljene kante za materijale koji se mogu reciklirati. Tamo gdje nema, moguće se zadržati samo na kompostiranju organskog dijela otpada, što se može raditi kako u baštama, tako i na balkonima.

Osim toga, ono što možemo učiniti, i za šta nam ne treba nikakva oprema, jeste nedozvoliti bacanje otpada u prirodu, uključujući plastične boce, konzerve, kese i druge vrste ambalaže, vlažne maramice, opuške, a danas u vrijeme pandemije maske i plastične rukavice. Građani/ke trebaju biti svjesni da se ova vrsta otpada ne raspada u prirodi i da njenim adekvatnim odlaganjem u kante za smeće pomažemo da se smanji ekološki otisak koji pravimo i očuvaju naše prirodne vrijednosti kojima se ponosimo.

Više o projektu BiH ESAP 2030+

Primarni cilj projekta BiH ESAP 2030+ je podržati vlasti Bosne i Hercegovine (BiH), Federacije BiH (FBiH), Republike Srpske (RS) i Brčko distrikta BiH (BD BiH) u razvoju strategija zaštite okoliša. ESAP dokument sadržavat će strategije zaštite okoliša i akcione planove za BiH, FBiH, RS i BD. Dugoročno, projekt će poboljšati okoliš u BiH i podržati BiH na putu ka članstvu Evropskoj uniji.
Sadržaj ESAP-a BiH odnosit će se na sljedećih sedam EU područja pravne stečevine okoliša: voda; otpad; biološka raznolikost i očuvanje prirode; kvaliteta vazduha, klimatske promjene i energija; hemijska bezbjednost i buka; upravljanje resursima i upravljanje životnom sredinom.
Projekt ESAP BiH provodi Štokholmski institut za okoliš (SEI) uz podršku Švedske ambasade u BiH.


Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacija za Android | iPhone i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

NEMA KOMENTARA