Analitičar o porukama Plenkovića: "BiH ne treba paternalizam, već iskrenog susjeda i saradnju"

Bilo bi iznimno važno da Bosna i Hercegovina "uhvati vlak" ubrzanog proširenja Europske unije, poručio je 14. aprila u Mostaru hrvatski premijer Andrej Plenković, istaknuvši kako bi se, nakon promjena okolnosti u jednoj državi članici, mogla otvoriti nova prilika za ubrzanje procesa.

Lijepe poruke i otvorena pitanja

Zagrebački Večernji list prenosi Plenkovićevu izjavu da je čak moguća "brza integracija BiH u Europsku uniju (EU)".

"Odnos koji Hrvatska ima prema Bosni i Hercegovini jedinstven je u smislu iskrene, trajne, stabilne i kontinuirane podrške, a osobito podrške reformskim procesima i naporima na europskom putu", poručio je predsjednik hrvatske vlade, dodajući da BiH mora iskoristiti eventualno ubrzanje dinamike.

Trending

Zbog viših temperatura: Završena sezona grijanja u Sarajevu

Sve su ovo, zaista, lijepe i prigodne poruke našeg zapadnog susjeda i treba ih pozdraviti, ali u politici, a posebno među prvim susjedima, jednako se moraju cijeniti i djela.

A tu se mogu uočiti i neke problematične poruke i otvorena pitanja: pitanje Trgovske gore, najave izgradnje migrantskog centra na granici, na prostoru bivšeg aerodroma Željava, problem s vozačima kamiona, na granicama su nam duge kolone... Da se i ne govori o pitanju izostanka ratifikacije Ugovora o granici, koji nije ratificiran ni poslije četvrt stoljeća, što bi riješilo dio problema međusobnog (ne)povjerenja.

Prije 1 dan

Plenković iz Mostara poručio: "To je šansa koju BiH mora iskoristiti"

Jasno je, pitanje miješanja u unutrašnja pitanja naše zemlje također narušava međusobno povjerenje među susjedima, koji bi zaista morali biti iskreno upućeni jedni na druge.

O tome kako čitati poruke premijera Andreja Plenkovića za portal Radiosarajevo.ba govori prof. dr. Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) Ljubljana.

"Izjava hrvatskog premijera i predsjednika HDZ-a Andreja Plenkovića da bi Bosna i Hercegovina trebala 'uhvatiti vlak' ubrzanog proširenja Europske unije dolazi u kontekstu dubokih geopolitičkih promjena u Europi i šire, koje otvaraju prostor za redefiniranje odnosa prema Zapadnom Balkanu. Međutim, Bosna i Hercegovina svoju europsku perspektivu ne smije svoditi na povremene političke impulse ili vanjske poticaje, već je mora razvijati kao strateški i interno determiniran proces. 'Hvatanje vlaka' ne znači deklarativno opredjeljenje, nego stvarnu spremnost sistema da provede suštinske reforme. Ključni izazov ostaje transformacija političke kulture, jačanje institucija i izgradnja funkcionalne pravne države", kaže Bećirović.

Signal iz EU

Plenkovićeva poruka, smatra naš sagovornik, može se tumačiti i kao signal da unutar same Europske unije raste svijest o potrebi ubrzanja procesa proširenja, posebno u kontekstu savremenih sigurnosnih izazova i promijenjenih globalnih odnosa.

"Ipak, činjenica da dinamika proširenja u velikoj mjeri zavisi i od unutrašnjih političkih odnosa u državama članicama EU pokazuje da proces nije isključivo zasnovan na napretku zemalja kandidata. Za Bosnu i Hercegovinu to znači potrebu za proaktivnim djelovanjem i pravovremenim anticipiranjem takvih prilika, umjesto pasivnog čekanja. Svako kašnjenje u reformama dodatno produbljuje jaz između deklarativne europske orijentacije i stvarnog institucionalnog napretka. Europski put BiH stoga nije pitanje 'hvatanja vlaka' u završnoj fazi, nego dugoročnog, dosljednog i sistemskog kretanja prema jasno definiranim ciljevima", istakao je.

Uloga susjednih država, uključujući Hrvatsku, može biti konstruktivna samo ukoliko je utemeljena na principima međusobnog uvažavanja te poštivanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine.

"Europske integracije ne smiju biti instrument političkog uslovljavanja, već okvir stabilizacije i razvoja cijele regije. U tom kontekstu, ovakve poruke moguće je promatrati i kao oblik političkog paternalizma, pa i implicitne podrške pojedinim političkim akterima poput Darijane Filipović i HDZ-a BiH, blisko povezanim s Draganom Čovićem, više nego kao autentičan poticaj reformama. Stoga ih treba razumjeti kao dodatni politički signal, ali nikako kao zamjenu za unutarnju odgovornost", riječi su Bećirovića.

U širem europskom kontekstu, pojedini analitički pristupi ukazuju na to da se desničarski politički akteri u Europi pokušavaju redefinirati nakon promjena u Mađarskoj i drugim državama.

"Pri čemu se otvaraju različite interpretacije budućih pravaca političkog djelovanja u regionu Zapadnog Balkana. U tom smislu, važno je naglasiti da Bosna i Hercegovina ne smije postati predmet geopolitičkih projekcija ili vanjskih političkih kalkulacija."

Osvježenje nakon izbora

Predstojeći izborni ciklus predstavlja priliku za institucionalno osvježenje.

"Nakon 4. oktobra otvara se prostor za novu političku dinamiku i jačanje kredibiliteta reformskih procesa kroz izbor novih aktera koji bi mogli doprinijeti stabilnijem institucionalnom okviru."

Bosna i Hercegovina, međutim, mora sama odlučiti hoće li i na koji način "uhvatiti europski vlak".

"Bez stvarne političke volje i reformskog kapaciteta, nijedna povoljna međunarodna okolnost neće biti dovoljna. Paradoksalno, u ovom trenutku čini se da je interes Europske unije za proširenje prema BiH izraženiji nego unutrašnja spremnost same države da taj proces suštinski provede", zaključuje prof. Bećirović.