Abdulah Sidran i Pjesma o Srebrenici: 'Kad do neba vrišti materino srce'
Kad zašuti
Željezno oružje
A do neba vrišti
Materino srce?
(Abdulah Sidran)
Poznati bosanskohercegovački književnik Abdulah Sidran napisao je Pjesmu o Srebrenici koja je, uz Srebrenički inferno preminulog maestra Đele Jusića i Džemaludina Latića, zasigurno jedan od najvećih kulturnih spomenika događajima u istočnoj Bosni jula 1995. godine, svojevrsna bosanska Gernika.
Izbjegnuta nesreća u Brazilu: Buknuo požar na aerodromu, putnici hitno evakuisani
"Bijaše to prije više od deset godina, kad me naše sestre iz Srebrenice zamoliše da napišem i sa scene na marindvorskom trgu, ispred Parlamenta BiH, izgovorim nekoliko rečenica priličnih datumu i okolnostima. Istoga časa, moje je srce prestalo da kuca! Ja o tome ne mogu govoriti pred 15 hiljada ljudi, a da ostanem živ, da se ne skljokam s pozornice, da im upropastim događaj! Nije moguće. A odbiti se ne može! ", govorio je autoru ovih redaka ranije akademik Sidran.
To su situacije kada se, smatra slavni pisac, može izići samo uz pomoć umjetnosti.
"S mješavinom osjećanja tuge i ogorčenosti, izruke sastavim poemu Srebrenica i u nju ukrcam sve što me opsjedalo tada, jednako kao i danas: odnos međunarodne zajednice prema BiH i tragediji njenog bosansko-muslimanskog naroda. Poemu je - strahovito moćno! - na Trgu kazivao naš veliki glumac Izo Bajrović i ja sam mu na tome trajno zahvalan. Kazao mi je, kasnije - a zagrlio me lijevom rukom preko oba moja ramena - samo jednu rečenicu: Da sam ja, dragi Avdo, ono morao još jednom pročitati, prslo bi mi srce!", rekao je Sidran.
Dragan Bursać: 8372 je šifra za bol i ime i prezime genocida!
Sidranova knjiga "Suze majki Srebrenice" objavljena je na tri jezika: bosanskom, engleskom i arapskom.
Kroz plač, suze i bol majki Srebrenice, napisali su recenzenti djela, pristupamo spoznaji istine koja se desila u jednom trenutku ljudskog bitisanja dok je savjest Evrope, ali i cijelog svijeta spavala. Kroz samo par dana desila se tragedija od koje se sam kosmos tresao, mjerena planetarnim razmjerama i naknadno obilježena jedino mogućim imenom GENOCID.
"Zapravo pojavom poeme akademika Abdulaha Sidrana Suze majki Srebrenice mi se na određen način budimo iz bunila, umivamo i zalivamo cvijet nade, života i opomene, a sve kako bi istinski pojmili da je ljubav majke, makar i suzom iskazana, ona jedina iskrena i nepatvorena ljubav koja nas uvijek i iznova vraća da je čitamo, shvaćamo i razumijemo u vremenu koje svjedočimo", ostat će zapisano.
Ove godine obilježava se bolna godišnjica – tri decenije od genocida u Srebrenici, jednog od najmračnijih zločina modernog doba. U julu 1995. godine, u tadašnjoj "zaštićenoj zoni" Ujedinjenih nacija, srpske oružane formacije, pod komandom osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića i političkim naređenjima krvnika i također osuđenog zločinca Radovana Karadžića, izvršile su genocid.
U svega nekoliko dana, brutalno je ubijeno više od 8.372 ljudi. Među žrtvama su bili ne samo muškarci i dječaci, već i žene i djeca. Nisu birali. Nisu poštedjeli. Do danas, identitet gotovo 7.000 ubijenih osoba je potvrđen, a mnogi, nažalost, i dalje traže svoje najmilije.
Genocid u Srebrenici nije samo historijska činjenica — to je pravno dokazana istina, potvrđena nizom presuda međunarodnih i domaćih sudova. Više o ovoj tužnoj godišnjici možete čitati OVDJE.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.