Zoran Bečić: Bosna, da prostiš... (VIDEO)
"Mnogi su me pitali jesam li ja, kao Srbin iz Čačka, požalio što
sam ostao za vrijeme rata u Sarajevu. Nikada. I ne daj Bože da se to ponovi,
učinio bih isto. Uz sve tuge, tragediju i užas kroz koji je prošao ovaj grad,
bilo je toliko topline, ljubavi, razumijevanja i lijepih riječi"
Zoran Bečić, Oslobođenje, 2004
Tako je govorio Dida, kako su ga zvale kolege –Zoran Bečić, doajen bh. glumišta, koji je ostavio neizbrisiv trag na naš teatar.
Rođen je u Čačku 2. aprila 1939. godine. Glumu je diplomirao na beogradskoj Akademiji za pozorište, radio, televiziju i film u klasi 1966. godine. Naredne dvije godine, u teatarskom smislu, Dubrovnik je bio njegov dom, a zatim dolazi u Sarajevo.
Na sarajevskim daskama debitovao je u predstavi Radoslava Dorića Noć ubica, a zatim je odigrao niz zapaženih uloga u predstavama Plačka, Mračna komedija, Viktor ili djeca na vlasti, Idiot, Usamljena gomila, Veleizdajnički proces i mnogim drugim.
Uslijedio je ponovni odlazak u Beograd, gdje boravi dvije godine, a zatim se vraća u Sarajevo. Glumio je u Narodnom pozorištu, a zapažene uloge ostvario je u predstavama Nora, Hrvatski Faust, Na Božijem putu, Omer-paša Latas, Roman o Londonu, a istovremeno u Kamernom teatru 55 je glumio u predstavama Smrt trgovačkog putnika, Lijepa Vida, Divlje meso, Karamazovi, Nije čovjek ko ne umre.
Bečić je za ulogu u predstavi Noć ubica osvojio Zlatni lovorov vijenac Internacionalnog teatarskog festivala MESS. Za vrijeme agresije na našu zemlju Zoran Bečić je radio u Sarajevskom ratnom teatru SARTR-u gdje je, između ostalih, glumio u kultnoj predstavi Sklonište.
U režiserske vode upustio se remake-predstavom Nije čovjek ko ne umre Velimira Stojanovića, a nakon toga režira i Memoare Mine Hauzen Safeta Plakala, Suton Ive Vojnovića i Smrt i djevojka Ariela Dorfmana.
Ostvario je veliki broj televizijskih uloga, a pred kraj karijere, obnašao je i funkciju direktora Drame u sarajevskom Narodnom pozorištu. Posljednju predstavu, Legenda o Ali-paši, odigrao je 28. marta 2006. godine, a preminuo je iznenada samo dan kasnije, 29. marta.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.