Životna priča Milana Vrućinića: Od dječaka izbjeglice do doktora fizike u Velikoj Britaniji

1
Radiosarajevo.ba
Životna priča Milana Vrućinića: Od dječaka izbjeglice do doktora fizike u Velikoj Britaniji
Foto: Collage / Milan Vrućinić u djetinjstvu

Edhem Eddie Čustović, profesor na La Trobe univerzitetu u Melbourneu, jedan od osnivača BH Futures Foundation i bh. aktivista objavio je priču o Milanu Vrućiniću, koji je kao dječak postao izbjeglica, a danas je doktor fizike na Univerzitetu u Cambridgeu.

Dr. Čustović kaže da je Vrućinić kao desetogodišnji dječak napustio svoj dom u krajiškom mjestu Lušci Palanka.

"Danas, tri decenije kasnije, nakon što je doktorirao fiziku na Univerzitetu u Cambridgeu i izgradio međunarodnu karijeru, odlučio je podijeliti svoje iskustvo, ne zbog sebe, nego da podsjeti da iza svake izbjeglice stoji životna priča, potencijal i nada", poručio je.

Novi problemi u bh. privredi: Gigantima iz Zenice i Lukavca prijeti kolaps

Novi problemi u bh. privredi: Gigantima iz Zenice i Lukavca prijeti kolaps

U nastavku, objavio je puni tekst Vrućinića, koji donosimo u cijelosti:

"Obično ne pišem o stvarima izvan posla na LinkedInu, ali današnji dan je drugačiji. Danas se navršava 30 godina otkako sam postao izbjeglica - 'prekretnica' koju osjećam da vrijedi podijeliti.

Priča o dr. Macanoviću: Kako je dječak s Grbavice postao jedan od najboljih doktora u Australiji

Priča o dr. Macanoviću: Kako je dječak s Grbavice postao jedan od najboljih doktora u Australiji

Zamislite nedjelju, 17. septembar 1995. godine, oblačno jutro u tihom selu Lušci Palanka, smještenom u dolini planine Grmeč na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine. Duga kolona automobila, konjskih zaprega i bicikala izlazi iz sela. Porodice ostavljaju sve što im je poznato. Niko ne zna koliko će daleko stići, niti gdje će završiti; jedina izvjesnost bila je potreba da se spasi goli život.

Među njima je bio i jedan desetogodišnji dječak, koji je sjedio na zadnjem sjedištu malog automobila. Oko njega odjeća, lonci i tave, posteljina, porodične fotografije i nekoliko njegovih knjiga. Tog jutra je uspio nagovoriti majku da mu dozvoli da ponese barem neke od njih.

U novembru iste godine, taj isti dječak vraća se kući iz škole u Somboru, u Srbiji gdje je porodica pronašla utočište plačući jer je dobio najnižu ocjenu iz matematike. Nije znao napisati riječ 'milion', pošto je propustio dva mjeseca nastave.

Premotajmo film do maja 2016. godine, i taj dječak upravo je odbranio doktorat iz fizike na Univerzitetu u Cambridgeu. Taj mali dječak sam bio ja!

Kada sam se pridružio Accenture UK & Ireland prije skoro 10 godina, često su me predstavljali kao "nekoga s doktoratom." Iako sam ponosan na svoj doktorat, to je bio samo jedan dio onoga ko sam ja.

Milan Vrućinić
Foto: Facebook: Milan Vrućinić

Ljudi često sude drugima na osnovu fizičkog izgleda, etničke pripadnosti, rase, spola ili čak naglaska bilo da je stran, 'otmjen' ili neki drugi. Ali uvijek postoji mnogo više iza svake osobe što ne vidimo, iskustva koja oblikuju njihov život i ličnost na dublji način. Zato je važno pričati naše priče.

Za mene je biti izbjeglica uvijek bilo ključni dio mog identiteta. Kako se kaže na prostorima bivše Jugoslavije: jednom izbjeglica, uvijek izbjeglica. Sjećam se kako sam propustio proslavu svog 10. rođendana, jer smo bili prisiljeni napustiti dom samo 7 dana ranije.

Sjećam se putovanja u Srbiju dok je rat bjesnio: put koji bi inače trajao 8 sati, protegao se na 3–4 dana. Čekali smo na vojnim punktovima, neke smo zaobilazili prelaskom rijeke na klimavim splavovima za automobile, a školsku godinu smo započeli dva mjeseca kasnije.

Spomenik nad Grmečom
FOTO: Facebook: Spomenik nad Grmečom

Sjećam se i odlazaka u lokalni Crveni krst po pakete hrane, zbog čega mi je podrška British Red Cross-u i danas posebno važna. Nikada se nismo vratili da živimo u rodno selo, ali ga posjećujem kad god sam u BiH. Oni najpažljiviji možda su primijetili fotografiju na zidu iza mene tokom online sastanaka, djelić mog bosanskog doma u mom londonskom domu: fotografija upečatljivog, brutalističkog spomenika iz Drugog svjetskog rata na planini Grmeč iznad mog sela.

U današnjem svijetu, gdje su izbjeglice i migranti često stigmatizirani i 'drugi', sjetite se da niko ne želi napustiti svoj dom bez veoma jakog razloga. Većina samo pokušava spasiti vlastiti život. Kada sljedeći put sretnete izbjeglicu, pomislite na osobu s ogromnim potencijalom kojoj je potrebna samo jedna šansa", zaključio je Vrućinić.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (1)

/ Povezano

/ Najnovije