Sjećanje na Jovu Divjaka: General koji je izabrao Bosnu i Hercegovinu

Bosanskohercegovački general Jovan Divjak rođen je 11. marta 1937. godine u Beogradu. Da je živ, jedan od najpoštovanijih generala Armije Republike Bosne i Hercegovine danas bi proslavio 89. rođendan.

General Armije RBiH i osnivač Udruženja "Obrazovanje gradi Bosnu i Hercegovinu" ostao je upamćen kao jedna od važnih ličnosti novije bosanskohercegovačke historije. Za mnoge građane bio je simbol ideje Bosne i Hercegovine – zemlje različitosti i zajedničkog života. O njemu se i danas govori s velikim poštovanjem, kao o čovjeku koji je duboko osjećao ovu zemlju i ljude koji u njoj žive.

Divjak je često naglašavao svoj identitet i vezu sa Sarajevom i Bosnom i Hercegovinom. U razgovoru za beogradski Kurir 2011. godine objasnio je zašto nikada nije razmišljao o povratku u Srbiju, iako je tamo rođen.

Trending

Zabrinjavajući porast troškova života u BiH: Šta najviše uzrokuje nezadovoljstvo građana?

"Gdje da se vratim? Moji korijeni su u Bosni. Ja sam Bosanac, Sarajlija, Evropejac. U Sarajevu sam proveo 45 godina. U Srbiji sam samo rođen jer je moj otac, koji je bio učitelj, tri godine radio u mjestu Jablanica kod Smedereva", rekao je tada Divjak.

Na konstataciju da je "on Srbin", odgovorio je da nacionalna odrednica ne određuje njegov odnos prema zemlji u kojoj živi. Dodao je da u Srbiji nema nikoga i ništa, te podsjetio kako su se u ratnim i poratnim godinama neki ljudi iz protesta na izborima izjašnjavali čak i kao Eskimi.

U intervjuu za Radiosarajevo.ba iz januara 2018. godine govorio je o značaju Platforme Predsjedništva BiH iz juna 1992. godine, dokumenta koji je smatrao jednim od najvažnijih političkih tekstova u savremenoj historiji države.

"To je najjači dokument nakon 1943. godine – Platforma o odbrani Bosne i Hercegovine. Ona je civilizacijska, evropska i univerzalna. Ljudi bi trebali uporediti različite političke koncepte i vidjeti šta su zapravo bile ideje za budućnost ove zemlje", govorio je Divjak.

Istovremeno je upozoravao na nedostatak zajedničkog pristupa političkim problemima u Bosni i Hercegovini. Smatrao je da se na očuvanju države mora raditi svakodnevno, a ne samo u simboličnim trenucima ili povodom godišnjica.

Posebno je upozoravao na podjele među mladima, navodeći istraživanja koja pokazuju velike razlike u percepciji države među mladim ljudima iz različitih dijelova zemlje. "Djeca su često opterećena interpretacijama ratne prošlosti", govorio je, naglašavajući da takvo stanje može biti opasno za budućnost društva.

Govoreći o početku rata i formiranju Armije Republike Bosne i Hercegovine, prisjećao se da je to za njega bio nastavak rada u sistemu odbrane, jer je još od 1984. godine bio uključen u Teritorijalnu odbranu BiH.

"Kada je 15. aprila osnovana Armija RBiH, bila mi je čast da učestvujem u formiranju njenog štaba. Ta vojska je trebala predstavljati Bosnu i Hercegovinu – sve njene narode, religije i kulture. Komandant je bio Sefer Halilović, ispred hrvatskog naroda bio je Stjepan Šiber, a ja sam bio predstavnik Srba, iako sam uvijek govorio da sam Bosanac", isticao je.

Govorio je i o pitanju identiteta, naglašavajući da je to prije svega lična odluka. Prisjećao se da se tokom života izjašnjavao kao Srbin, kasnije kao Jugosloven, ali da je početkom rata odlučio da se nacionalno izjasni kao Bosanac. Upozoravao je i da bez ideje građanske države Bosna i Hercegovina ne može opstati, te je kritizirao političke stavove koji takvu mogućnost negiraju, uključujući i izjave tadašnjih političkih i vjerskih lidera poput Dragana Čovića i Vinka Puljića.

Tako je govorio Jovo Divjak – Beograđanin po rođenju, ali Bosanac po vlastitom izboru. Njegov život i djelo ostali su trajno upisani u historiju Bosne i Hercegovine, a sjećanje na njega i danas živi među građanima Sarajeva i cijele zemlje.