Samer Rešidat za Radiosarajevo.ba: Kulturno-turistički paketi rješenje su za Sarajevo

Prva radna sedmica za novoimenovanog ministra za kulturu i sport Kantona Sarajevo bila je burna. Nakon što je Skupština KS-a usvojila prijedlog za njegovo imenovanje, koji je podnijela Demokratska fronta, Rešidat je održao preko deset radnih sastanaka s nekima od najvažnijih aktera na sportskoj i kulturnoj sceni KS-a. Dobar kontraargument za ogromnu količinu skepse kojom se u kulturnim kuloarima dočekalo imenovanje ovog turističkog stručnjaka. Spočitava mu se manjak iskustva u kulturi i unaprijed implicira nekompetentnost da riješi goruće probleme. Sudeći prema silovitom startu koji je pokazao u prvoj sedmici, Rešidat, izgleda, ima ozbiljne namjere i konkretne planove. 

Za intervju s njim tražili smo slobodan termin nekoliko dana. Uslijed nagomilanih obaveza, ministar je, ipak, uz molbu za razumijevanje, na pitanja odgovorio pismenim putem. U nastavku pročitajte intervju s novoizabranim Ministrom za kulturu i sport Kantona Sarajevo.  

Razgovarala: Vesna Andree Zaimović, Radiosarajevo.ba 

Radiosarajevo.ba: Kako se osjećate sada kada je prijedlog vas kao ministra za kulturu i sport usvojila Skupštine KS-a? 

Rešidat: Osjećam se isto kao i prije usvajanja prijedloga, s tim što je osjećaj odgovornosti veći nego do sada.

Radiosarajevo.ba: U politici niste dugo, u Demokratsku frontu ušli ste uoči Izbora 2014. Šta su bili vaši motivi da se politički angažirate? 

Rešidat: U DF-u sam od osnivanja stranke, nisam ušao uoči Izbora 2014, kako navodite. Odlučio sam da se politički angažiram jer sam smatrao da sam, kao društveno odgovorna osoba, dužan da dam svoj doprinos poboljšanju situacije u kojoj se nalazimo svi koji ovdje živimo i radimo. 

Radiosarajevo.ba: Da li mislite da manjak političkog iskustva može biti prednost u situaciji kakvu imamo u BiH gdje se već dvadeset godina rotira mahom ista garnitura?

Rešidat: Siguran sam da može. Naime, prednost je u tome da, kada ste politički neiskusni, odbijate se ponašati prema ustaljenim političkim pravilima ponašanja, koja su nas u velikoj mjeri i dovela u situaciju u kojoj se nalazimo. Mada, može biti i mana. 

Radiosarajevo.ba: Vaša dosadašnja karijera obilježena je poduzetništvom u oblasti turizma. Da li mislite da takva ekspertiza može pomoći u rješavanju kompleksnih problema u sportu i kulturi? 

Rešidat: Apsolutno. Svaka izvršna funkcija zahtjeva izuzetne menadžerske sposobnosti. 

Radiosarajevo.ba: Koji su vaši prioriteti u oblasti kulture - koje stvari mislite da možete riješiti za vrijeme predstojećeg mandata i koje dugoročne promjene ćete i inicirati? Isto pitanje važi i za oblast sporta.  

Rešidat: Da bih Vam podrobno odgovorio na ovo pitanje, moram se još detaljnije upoznati sa situacijom u resoru. Ovo sa čim sam se do sada susreo je, malo je reći, zabrinjavajuće. 

Sredstva se godinama izdvajaju za manifestacije koje ne postoje, s druge strane za značajne kulturne i sportske potrebe nema se ni sluha ni sredstava. Mnoge stvari treba mijenjati iz korijena. Isto važi i za kulturu i za sport.

Dugoročni cilj je vratiti Sarajevo u centar kulturnih i sportskih dešavanja regiona. 

Radiosarajevo.ba: Smatrate li da kulturne institucije i sportski objekti mogu postati značajniji činilac turističke ponude Sarajeva? Koje su to institucije i zašto? 

Rešidat: U svijetu postoje kulturno-turistički paketi, koji su, maltene, obavezni za svakog turistu koji posjeti taj grad. Navest ću primjer Tunisa, kao zemlje “trećeg svijeta”, u kojoj, kada obični turista želi obići glavni grad Tunis, može kupiti samo jedan paket koji podrazumijeva obilazak grada i ulaznice za dvije kulturno-historijske institucije – Muzej Bardo i ostatke drevne Kartagine. Ako bismo isti model primijenili na Sarajevo, mjesečni prihodi od karata za muzeje bili bi preko 100 000 KM! Pritom je ovaj podatak baziran na netačno prikazanoj informaciji o broju ostvarenih noćenja u Sarajevu. Mnogo ih je više! 

Radiosarajevo.ba: Kako ćete to postići?

Rešidat: Ovo se može postići donošenjem adekvatnih propisa, primjenom istih i radom.

Radiosarajevo.ba: Mnogo ste putovali. Možete li nam navesti neke od primjera kulturnih i sportskih institucija koje ste posjetili, a koje su na vas ostavile dubok dojam, i zbog čega?

Rešidat: Dalijev muzej u Figuerasu, Louvre u Parizu, Egipatski muzej u Kairu – jednostavno su fascinantni.  Stadion Camp Nou u Barceloni – sportska atrakcija, koja sadrži i muzej, primjer je simbioze kulture i sporta. 

Radiosarajevo.ba: Protekle sedmice, samo dan nakon što vas je DF predložio za ministra, tome su se žestoko usprotivili likovni umjetnici Sarajeva, javno zatraživśi povlačenje prijedloga. Kakav je vaš odgovor na to?

Rešidat: Upoznat sam s tim. Ne znam koji je razlog takve njihove reakcije, međutim mislim da sam na dobrom putu da ih razuvjerim. Ipak je više onih, koji su mi dali podršku. 

Radiosarajevo.ba: Koju muziku volite slušati? Čitate li?

Rešidat: Slušam sve vrste muzike, sviram klavir i bubnjeve. Svojevremeno sam svirao u jednom bendu. Čitam uglavnom stručnu literaturu iz oblasti turizma, inače nisam ljubitelj književnosti. 

Radiosarajevo.ba: Bavite li se sportom? 

Rešidat: Rekreativno se bavim sportom, volim skijati. Ranije sam trenirao tenis i plivanje. 

Radiosarajevo.ba: Šta će za vrijeme vašeg mandata biti s turističkom agencijom koju ste vodili?

Rešidat: Agenciju koju sam vodio već duže vrijeme vodi tim mladih i sposobnih ljudi, mojih kolega, na koje sam izuzetno ponosan.

Na kraju intervjua ministar Rešidat naglasio je da je otvoren za komunikaciju, te je proslijedio link njegove FB stranice putem koje će komunicirati po pitanjima vezanim za Ministarstvo kulture i sporta. 

Radiosarajevo.ba: Najljepša hvala na izdvojenom vremenu 

Vezano:

 Ministarstvo za kulturu KS-a: Sastanak na temu Collegium artisticum 

Novi ministar za kulturu Samer Rešidat i talijanski ambasador Ruggero Corrias podržali Ars Aevi

Kanton Sarajevo: Vrijeme je da se krene sa izgradnjom Muzeja savremene umjetnosti

Redatelji i redateljke na sastanku kod Samera Rešidata: Investicije u kulturu se isplate

Likovni umjetnici zahtijevaju promjene kulturnih politika