Ranko Krivokapić o dešavanjima u Crnoj Gori: Posljednji trzaj šovinizma!

Ranko Krivokapić, počasni predsjednik SDP-a, predsjednik Ustavotvorne Skupštine i pisac Ustava Crne Gore, te aktuelni poslanik u Skupštini, u razgovoru za Radiosarajevo.ba govori o sinoćnjim neredima u najvećem zakonodavnom organu, uzrocima i povodima za njih, te razlozima za donošenje Zakona o slobodi vjeroispovijesti i pravnom statusu vjerskih zajednica, koji nije prihvatljiv za Srpsku pravoslavnu crkvu. 

Piše: Faruk Vele

Antidržavne politike 

"Zakon je normalna obaveza Crne Gore, da se nešto što je doseno još 1977. godine prilagodi obavezama evropske Crne Gore, evropskih integracija i našem putu prema članstvu. Neizbježna obaveza. Zakon je išao na Venecijansku komisiju i dobio posebno mišljenje Venecijanske komisije. Sugestije su prihvaćene. To korespondira s onim što je bila faktička, pravna, istorijska činjenica u Crnoj Gori. A to je imovina Crnogorske pravoslavne crkve koja je do 1918. godine ustavna kategorija. Postoji potreba da se to u modernom vremenu, kao kulturna baština, stavi pod državnu kontrolu.  To je nešto što je mimo zakona oteto od države Crne Gore. Čak i devedesetih godina, mimo zakona bivše Jugoslavije, SR Crne Gore. Ne postoje pretenzije da se rješava pitanje crkve koja službuje u tim objektima i crkveno pitanje kao pitanje autonomnih prava crkvenih organizacija", započinje Krivokapić.

S druge strane, dodaje on, političke snage koje su gubitnici u konceptu Crne Gore, kao "države koja treba da nestane", pokušavaju da referendumsko pitanje drže otvorenim. 

"Potpuno (su) svjesni da je pravno nesporno imovina države Crne Gore nad tim objektima, građana Crne Gore, da je to i njihova imovina. Ja sam ih pitao zašto žele da imovina države Crne Gore, kulturne baštine, manastiri... bude nečija druga, a ne naša, zajednička imovina. Nije bilo odgovora na to pitanje. Mi kao građanska partija ne želimo da se miješamo u crkvena pitanja, ali ne želimo da crkva bude paradržava, da može da vodi antidržavne politike u nekim situacijama.  Mi se od početka zalažemo za građansku Crnu Goru. Želimo da crkva bude pred zakonom kao svako drugo pravno lice i da se poštuju građanska prava svih vjeroispovijesti u Crnoj Gori", rekao je. 

Kopije Šešelja 

Incidenti koji su se dogodili jučer u crnogorskom parlamentu, veli Krivokapić, nikada se ranije nisu događali. 

"Ja sam sličan vidio lično devedesetih godina kada je Šešelj (Vojislav, lider radikala i osuđeni ratni zločinac) čupao mikrofone. Ovo je  loša i zakašnjela kopija. Ovo je posljednji trzaj tog šovinizma u parlamentarnom životu Crne Gore. Dan koji je prošao, završio se tako", govori Krivokapić, nadajući se da će se Demokratski front (DF) vratiti na kolosijek na kojem će svoja uvjerenja brani bez nasilja.

Upitan o utjecaju Srbije i Rusije na događaje u Crnoj Gori, Krivokapić ističe da su "male zemlje porozne na strane utjecaje". 

"Pogotovo Crna Gora. Na utjecaje regionanih pretenzija prema njoj. Mi smo čuli javne izjave srpskog patrijarha (Irineja) koje su moram reći bile van pameti, a da pri tome ostanem pristojan. Da je položaj Srba u Crnoj Gori gori nego u NDH, nego u vrijeme Otomanske imperije, što je glupost po sebi. To su naši rođaci, braća, moji bliski rođaci su iz SPC. I ovaj poslanik koji je jučer pravio incident – babe su nam sestre. Ljudi koji tako govore su daleko od Crne Gore. Oni ne znaju šta je Crna Gora. Srbi iz Crne Gore nisu došli iz Srbije. To su Crnogorci koji se drugačije nacionalno izjašnjavaju. To su naša krvna braća! Nisu to drugi elementi osim izvanjski utjecaji koji su podijelili Crnu Goru po političkoj osnovi. Ali OK. To je pravo u demokratiji. Svako ima pravo da se izjašnjava kako hoće", navodi Krivokapić. 

Međutim, ako je nečija politika, u ovom slučaju Srpske pravoslavne crkve (SPC) da zavađa, vrijeđa, i njih zloupotrebljava, "to nije ništa drugo do miješanje u unutrašnje stvari Crne Gore". 

"Srbija još uvijek ima taj stari refleks. Ne shvataju da je Crna Gora nezavisna država i da ima najdružu državnost na Balkanu, da je to jedina država koja ima milenijski kontinuitet svoje državnosti. Srbija taj kompleks prema Crnoj Gori ispoljava kad ima unutrašnje probleme. Ja to mogu čak da razumijem, ali ne smatram to zrelom politikom. Čak moram reći i opasnom. Više štetnom po samo stanje po Srbiju, nego što će imati veliki utjecaj na Crnu Goru. A Crna Gora sazrijeva, uprko svemu", kaže on.

Autokefalna crkva 

S druge strane, primijetio je da je u ovom slučaju čak i mitropolit Amfilohije "bio razumniji čak nego političke partije". 

"To je jedan oblik sazrijevanja. Investicije za budućnost. Crna Gora ima snage da to rješava na normalan, miran način, bez ikakvog hitanja. Snagom zakona, ali i pravde. Kraljevina Crna Gora ima Ustav iz 1905. Crnogorska pravoslavna crkva je autokefalna. Možemo da se raspravljamo koliko hoćete... Sve ostalo je propaganda, mitomanija, prijevara. Ali nije cilj to. Cilj je građanska država Crna Gora. Ja sam i jučer poručio, ova država može biti uspješna i najuspješnija ako sačuva koncept građanske države. Da je vjera privatna stvar, da sa su crkve realno odvojene od države, da nemamo ni u podtekstu da je jedna crkva 'držvnija' od drugih. I da tako gradimo građansku državu slobodnih ljudi", smatra Krivokapić, te dodaje: 

"Crkve ne grade slobodu misli, izražavanja, savjesti, one grade svoje dogme. Kad kažem crkve mislim na vjerske zajednice. SDP traži građansku državu, a to sam upisao kao pisac crnogorskog Ustava, nosioca suvereniteta, samim tim i vrhunac državnog imperijuma, a da su vjerske zajednice stvar privatnosti".