Pravednik koji je izabrao smrt: Kako je Europa ponovo izdala Alexa Langera

1
Piše: Faruk Vele
Pravednik koji je izabrao smrt: Kako je Europa ponovo izdala Alexa Langera
Foto: Arhiv / Alexander Lagner

Osam dana prije konačnog pada Srebrenice, u osvit najvećeg zločina počinjenog na tlu Europe poslije Drugog svjetskog rata, prije tačno 27 godina, svoju čestitu dušu ispustio je jedan od najmoralnijih ljudi evropske politike devedesetih godina prošlog stoljeća, Alexander Langer. Pravednik, europski parlamentarac, novinar, pisac i mirovni aktivista izvršio je samoubistvo 3. jula 1995. godine. Iz protesta. Zbog Bosne.

Oprostite mi, ali ne mogu više! Bosnu su ubili, odlazi i Alex“, napisao je Langer u oproštajnom pismu, izražavajući protest zbog patnji naše domovine.

Patnje Bosne

Zamislite da ljudi takvog morala danas sjede u sjedištu Unije umjesto kompromitiranih birokrata koji igraju igrica s našim kriminaliziranim oligarhijama. Onima koje su prije svih drugih odgovorni za našu nesreću. Kao, na koncu, i mi sami.

Danas, 27 godina kasnije, Europa u ime koje je svoj glas dizao taj pripadnik njemačke nacionalne manjine u italijanskoj pokrajini Južni Tirol, otvoreno poručuje Bosni i Hercegovini da gotovo nema nade da će ova zemlja ikada biti članica tog elitnog društva 27 članica.

Ta i takva Europa ponovo je izdala Alexa Langera, pravednika. Alex koji više nije mogao gledati patnje jedne zemlje i njezinog nedužnog naroda u samom srcu Europe.

Ima neke simbolike u činjenici da je tekst kolege Zekerijaha Smajića "Pravednik je izabrao smrt" objavljen u ratnom "Oslobođenju" upravo na dan kada je umirala Srebrenica, 11. jula 1995. godine.

„U Alexu je, očigledno, nadvladala želja za odlaskom, onda kada je shvatio da je polarizacija između njegovog idealizma i okrutne stvarnosti, postala nesavladiva prepreka za njega kao nepopravljivog evropskog pravednika“, kazao je na sahrani u rodnom Bolzanu jedan Langerovih prijatelja i sugrađana.
Kako su tada prenijeli mediji, predsjednik Europskog parlamenta Hlaus Hansch je, između ostalog, ovim tužni povodom zapisao:

“Imao sam priliku i zadovoljstvo poznavati istinskog borca za ljudska prava, jednakost i demokraciju. U tu borbu, Langer je ulazio s nesvakidašnjom energijom i emocijama, koje su izazivale divljenje među njegovim kolegama. Ali, on je bio i otišao nezadovoljan postojećim stanjem i politikom koju je silno želio inovirati“.
Stizali su tih dana izrazi saučešća iz opkoljenog Sarajeva, razorenog Mostara i uplakane Tuzle.

Svi su znali da je Langer davao sve da bi se pomoglo BiH, da bi se saznala istina o njoj.

Alex je jedini europski parlamentarac koji je tri puta dolazio u ratno Sarajevo.

Prvi put je u opkoljeno Sarajevo stigao u oktobru 1993. godine. Za njegovo ime su „najtananijim nitima vezane brojne inicijative za prestanak stradanja naroda BiH, kao i nastojanja da se postigne pravedan mir“.
Zapisano je to u telegramu Helsinškog komiteta za ljudska prava.

"Europa umrijeti u Sarajevu"

Langer je u više navrata pokretao inicijativu za odlučniju akciju EU radi „pravednog okončanja rata na prostorima bivše Jugoslavije“.

A nepunih mjesec prije smrti, na zasjedanju Europskog parlamenta, u drugoj sedmici juna 1995. godine, Langer je bio među onima koji su iz u Strazbura glasno povikali da će „Europa umrijeti u Sarajevu“.
Poručio da članstvo u Europskoj uniji treba biti svojevrstan motiv za sve zemlje ex-Jugoslavije, te da se i dalje „mora raditi s Hrvatima i Muslimanima i pokazati im da su vrata za složne uvijek otvorena“, ali i argument Srbima „da prestanu s ratnom politikom“.

Uključio se u akciju prikupljanja potpisa za prijem Bosne i Hercegovine u EU već tada, učestvovao je i u demonstracijama zbog neefikasnosti EU u zaustavljanju bh. tragedije...

"Bosna mnogima smeta"

U aprilu 1995. godine Langer i Hoze Maria Mendiluce predložili su da se Deklaracija o slobodnom i jedinstvenom Sarajevu proglasi zvaničnim dokumentom Europskog parlamenta.

Obrazlažući tada ovaj prijedlog, ovi poslanici Europskog parlamenta posjetili su da se „Europa pokazala podijeljenom i nemoćnom, ali možda i sukrivcem za podjele i etničko čišćenje u BiH“.

Europski parlament tada podržava i čini svojom Deklaraciju o slobodnom i jedinstvenom Sarajevu i „staje na stranu građana glavnog grada BiH u odbrani principa demokratije, pravde i suživota“.

Nešto prije, u novembru 1994. godine na konferenciji „Može li biti Europe bez multikulture“, s koje je poručeno da „Bosna mnogima smeta“, Langer će poručiti kako bi „kredibilitet evropskog duha i evropske demokracije danas u velikoj mjeri u rukama demokratskih ljudi u Bosni i Hercegovini“.

Alexander Langer je posthumno proglašen počasnim građaninom Sarajeva zbog promoviranja mira i pomirenja u Bosni i Hercegovini. To je mali gest za veliko djelo istinskog pravednika za kakvima svijet danas naprosto vapi. Svojim djelom zaslužio je da dobije ulicu u svakom gradu ove zemlje.

Neka je vječna slava i hvala Alexanderu Langeru!

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iPhone i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (1)

/ Povezano

/ Najnovije