Posljednji pozdrav: Izo Džirlo, strasnik likovne umjetnosti

Navršilo se mjesec dana od smrti Izeta Džirle, poznatog kulturnog djelatnika i galeriste iz Sarajeva.

Tokom sedamdesetih i osamdesetih godina 20. stoljeća Izet - Izo Džirlo je bio rukovodilac Doma kulture Trasa u Sarajevu, gdje danas djeluje kino Meeting Point. TOkom opsade grada i nakon rata vodio je galeriju Paleta na istoj lokaciji. 

U nastavku pročitajte in memoriam tekst povodom smrti Ize Džirle, pod nazivom Strasnik likovne umjetnosti 

Trending

Hrvati trojkama zasuli koš BiH: Zmajevi izgubili prvi od dva ključna meča za odlazak na Eurobasket

Piše: Gradimir Gojer

U gradu koji je najviše volio, galerist i kolekcionar umjetnina, Izo Džirlo napustio je ovaj svijet.

Prije agresije na Bosnu i Hercegovinu Izo je Džirlo bio ubjedljivo najbolji direktor među direktorima tada dosta brojnih domova kulture. I ne samo u Sarajevu, on je diljem Bosne i Hercegovine postao sinonimom za angažirani pristup masovnoj kulturi i prepoznat kao borac protiv činovničko-administrativnog vođenja kulturnih institucija.

U doba kada se za pojam menadžera u kulturnim i umjetničkim institucijama jedva znalo Džirlo u domu kulture "Trasa" na Skenderiji pravio prve velike rok koncerte, festivale monodranskih ostvarenja, promocije knjiga najznačajnijih jugoslavenslkih pisaca, koncerte zabavne i narodne muzike, brojne izložbe i druge kulturne i umjetničke sadržaje... Danonoćno bdijući nad sadržajima probranog karaktera u svojoj "Trasi" uspio je dosegnuti razinu na kojoj su nam zavidjeli djelatnici iz drugih jugoslavenskih kulturnih centara.

Nakon agresije svu svoju strast i energiju Džirlo usmjerava na rad galerije "Paleta", čijim je voditeljem ostao do svoje prerane smrti. Galeriju "Paleta" je koncipirao kao prostor kulturne akcije, priređujući nerijetko performanse i na otvorenom.

Općina Centar, Kanton Sarajevo i država BiH ogriješili su se o ovog strasnika likovne umjetnosti. Ponajprije što njegovoj galeriji nisu dali adekvatan prostor, a potom što nisu materijalno podržali izdavanje monografije o velikom BH i jugoslavenskom slikaru Ibrahimu Ljuboviću koju je Džirlo iznimno seriozno pripremio, a nažalost nije dočekao da ona zaživi kao sjajan pisani spomen na velikog slikara. 

Radeći u uvjetima potpunog nerazumjevanja, o čemu govori prostor u kojem je djelovala najpropulzivnija galerija u gradu, Izo Džirlo je pred sam kraj svog životnog vijeka uspio nadmašiti samog sebe...

Galerijom Paleta on je diktirao snažan tempo koje druge izlagačke institucije nisu mogle pratiti! Proći će dosta vremena prije nego se pojavi takav menadžer u kulturi kakav je bio Izo Džirlo.