Mlada Adla Kahrić na čelu istraživačkog tima National Geographica

No, njen životni put krenuo je u drugom smjeru onda kada je upisala Genetiku na Odsjeku za biologiju Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

"Pronašla sam tada sebe u muzici te samim tim rodila se želja da upišem Muzičku akademiju nakon završetka Gimnazije. Međutim, na kraju četvrte godine shvatila sam da to i nije ono čime se želim baviti čitav svoj život. Od djetinjstva sam voljela životinje i mislim da je to prevagnulo da upišem Genetiku na Odsjeku za biologiju – ta ljubavi prema životinjama i generalno živom svijetu. To je zapravo bila jedina disciplina koja me je fascinirala, jer je živi svijet promjenjivog karaktera i uvijek je neistražen“, rekla je na početku razgovora za Radiosarajevo.ba  Adla Kahrić. 

Ova mlada 24-godišnja stručnjakinja autorica više od 30 naučnih i istraživačkih radova te je dosada dala veliki doprinos nauci u Bosni i Hercegovini. 

Foto: Dženan Kriještorac / Radiosarajevo.ba

"Moji naučni radovi su primarno faunističkog karaktera te dosta mojih kolega smatra da sam za državu doprinijela velike rezultate - otkrila sam prisustvo različitih vrsta u marinskom akvatoriju naše države te imam i određene laboratorijske analize na kojima trenutno radim“, istaknula je naša sagovornica napomenuvši kako se upisavši Genetiku primarno počela baviti ekologijom. 

"Posvetivši se ekologiji zapravo sam shvatila koliko je bitna, jer kada radim detaljne laboratorijske analize shvatam da sve teži ka tome da se 'nešto zaštiti' kao i samo zdravlje tih životinja pa i čovjeka. Tako da mi je drago što sam počela od ekologije jer sam primijetila i značaj toga. Naravno, danas se bavim laboratorijskim analizama i uvijek gledam da ubacim tu neke ekologije jer  smatram da je značajna“, kazala je. 

Ono što sada pokušava jeste uvođenje marinskih zaštitnih područja što naša država trenutno ne posjeduje, ali od Waitt fondacije koja je u sklopu programa Rapid Ocean Conservation Grants uspjela dobiti podršku.

"Većina država to posjeduje, čak ima i određene vrste koje su zaštićene te smatram da dosta više trebamo raditi na crvenoj listi kako bi se poboljšalo stanje u državi“, mišljenja je ova mlada naučnica koja je zvanično izabrana za voditeljicu istraživačkog tima National Geographic koji se bavi analizom populacija i dijagnostikom oboljenja raža u Mediteranskom moru. 

Kroz svoj rad Adla Kahrić će koordinirati kako studentima i volonterima, tako i stručnjacima čiji je zajednički zadatak da u ime ove svjetski poznate institucije ocijene trenutno stanje populacija raža koje žive u Mediteranu, procijene prijetnje koje imaju te da daju adekvatne prijedloge zaštite svih vrsta koje obitavaju u tom moru.

"Zadak je dijagnosticiranje različitih bolesti kod raža koje se mogu pojaviti. U marinskom akvatoriju otpad je zastupljen na sve strane. Plastika, teški metali i ostale materije koje su zastupljene u moru mogu uzrokovati različite bolesti. Kada vidite tu životinju, u ovom slučaju ražu, ne primijete se morfološke karakteristike i abnormalnosti, tako da se naizgled čini zdrava, no, kada se detaljnije analize odrade primijeti se kako postoje neke promjene čija je etiologija upravo i cilj ovog projekta. Istina je, došla sam do određenih rezultata ali se još uvijek ne može pričati o tome dok se ne objave s naučne strane“, pojašnjava nam Kahrić. 

Foto: Dženan Kriještorac / Radiosarajevo.ba

Ova mlada stručnjakinja smatra kako je važno pronaći ljubav prema nekom pozivu i da će uz rad i trud rezultati doći, ali i to da mladi u BiH nemaju dovoljno motivacije.

"Smatra da je neophodno da se pomažemo a ne da gledamo jedni na druge kao konkurenciju. Treba oformiti takav tim i ići ka boljem jer na nama ostaje država kao i njena budućnost“, zaključila je na kraju razgovora za Radiosarajevo.ba Adla Kahrić.