Miro Raguž: Tajna stećaka nekropole Boljuni

Boljuni, gotovo zaboravljena nekropola stećaka smještena na jugu Hercegovine, nedaleko od Stoca, tema je monografije koju je nedavno objavila mostarska agencija SMART, Raguž & Barbarić design.

Monografije o stećcima srazmjerno se rijetko pojave na tržištu, utoliko je ovo izdanje posebno vrijedno. Jedan od autora, Miro Raguž, koji potpisuje fotografije i dizajn, govorio je o ovoj knjizi za časopis Media Marketing.

"Moji suradnici, osobito prof. dr. Miroslav Palameta, i ja smo odlučili napraviti reprezentativan katalog i prikazati jednu nekropolu, možda i našu najznačajniju, na način koji do sada nije baš uobičajen. Naime, odlučili smo se da, pored ostalog, čitatelja "prisilimo" da šeta kroz Boljune i uživa u svakom (ističem svakom) stećku koji se tu nalazi. A ima ih gotovo tri stotine", kaže Miro Raguž. U nastavku pročitajte zanimljiv razgovor sa mostarskim fotografom.

Šta je Boljunima zajedničko, a po čemu se razlikuju od drugih nekropola stećaka?
Raguž: Za mene, kao čovjeka iz marketinga, najveći izazov je bila činjenica da je nekropola Boljuni, u našoj javnosti i šire, u cjelosti bila anonimna. Ako u obzir uzmemo i prethodno navedeno, ipak se radi o nevjerojatnoj činjenici. Ova velika nekropola, pored svih odlika koje je krase, ima preko trećine ornamentiranih stećaka i čak dvadeset koji imaju natpise. To je stavlja na prvo mjesto u Bosni i Hercegovini. Tjekom rada na projektu osobito mi je bilo intrigantno da sam ovdje otkrio jedan pravi renesansni fenomen. Kao nigdje drugo, boljunski autori su se potpisivali na svoje radove, baš kao i u drugim razvijenim djelovima tadašnje Europe, gdje je cvjetala renesansa. Ti moji drevni preci Grubač, Semorad, Milić, Obrad, Zelija, Rato, Vuk i drugi, postavili su mojim suradnicim i meni ljestvicu visoko.

Recite nam nešto o vašem katalogu, kako skromno nazivate monografiju "Tajna Boljuni"?
Raguž: "Tajna Boljuni" namjenjena je širojoj publici kod nas i šire. Naime, napisana je na hrvatskom i engleskom jeziku. Radeći zajedno s vrhunskim poznavateljem stećaka prof. Palametom, mnogo sam naučio i činjenica da smo napravili publikaciju koja je znanstveno istinski novitet, a ujedno je privlačna do granice da prilikom uživanja u njoj svaki čitatelj poželi otići na Boljune, čini me istinski zadovoljnim. Fotografiranje i postprodukcija je trajala tri mjeseca i za rezultat smo dobili panoramski let preko jedne, do sada neviđene, nekropole. Autor kopletnog teksta, profesor Palameta je uspio upriličiti svakom čitatelju šetnju ovom prelijepom nekropolom. Fotografijom i dizajnom nastojao sam ga pratiti.

U ovaj razgovor smo krenuli s konstatacijom da su nam nekropole zapuštene. Ja ovdje ipak vidim prelijep ambijent nekropole Boljuni i malo sam zbunjen.
Raguž: Ovdje svakako moram istaći da je posljednjih par godina u tijeku veliko pospremanje nekropole od strane udruge "Neveš" Boljuni, na čelu s mojim suradnikom Marinkom Šutalom. Ta činjenica bila je istinski sretna okolnost da uopće možemo započeti jedan ovakav, složen projekat. Iako sam je redovito pohodio, jer se nalazi u Stocu gdje živim, tek sam je nakon Marinkove intervencije doživio u punom svjetlu. A tada nisam mogao uzmaći. Prvotna namjera bila je napraviti omanji prospekt i to naravno nisam uspio. Bolje sam se upoznao s Grubačem i Semoradom, boljunskim klesarima i dijacima. Zar da ispadnem slabiji od njih? Nebi mi oprostili.

U toku je upis stećaka na popis UNESCO-a. Čini se da "Tajna Boljuni" dolazi u pravo vrijeme.
Raguž: Nadam se. Pored ostalog, moji suradnici i ja, zamislili smo ovaj katalog kao monografiju koja može predstavljati jedan novi standard koji nam je potreban i unutar procesa prijema, a i inače. Rad na ovakvom, dizajniranom projektu zasigurno će polučiti mnogim pozitivnim akcijama. Sigurno će pokrenuti lavinu pozitivnih promjena, jer stećci moraju postati in. Sam projekat "Tajna Boljuni" započeo je, kao što to u marketingu biva, dizajniranjem branda nekropole. Mi na taj način želimo upitati: zašto stećci nisu brand? Boljuni su to već postali. Trebaju i druge nekropole.

Na kraju... držite li da je monografija "Tajna Boljuni" nešto novo na BH i široj sceni?
Raguž: Vjerujem da jeste. Znam da je jedna zaboravljena nekropola očišćena i sređena. Da je brandirana i danas je npr. vrlo lako možete pronaći, jer je dobila brandiranu putnu signalizaciju. Ima i katalog kojeg držite u ruci i kad odlučite da je pohodite jednostavno saznate sve o njoj. Ilustracije radi, na kraju vam mogu otkriti još jedan interesantan podatak. Iako je naš projekat "Tajna Boljuni" bio prezentacijske naravi, pregledom smo uočili i katalogizirali 12 do sada nepoznati stećaka i preko 70 novih ornamenata. A to nije ni izbliza konačno, kao što reče moj suradnik prof. dr. Miroslav Palameta.

Razgovarao: Ekrem Dupanović, Media Marketing