Martin Landsky: "DJ-ing mi je najprirodniji način da iskusim muziku"
Večeras u klubu Trezor nastupiti će Martin Landsky, ikona njemačke underground house i techno scene, koji u Sarajevo dolazi nakon što je protekli vikend u Berlinu nastupio sa jednim od najvećih techno DJeva današnjice, Borisom Brejchom. Martinovi počeci sežu čak do prve polovine devedestih godina, kada je već imao samostalnu klupsku noć. Već sredinom 90-ih njegova karijera kreće uzlaznom putanjom, te je danas teško naći neki realvantan klubu, ili festival, na kojem Martin nije bio headliner. Isto tako, gotovo da nema svjetski poznatih DJ-eva, koji nisu uvrštavali njegove trake u svoje setove ili cahrtove. Nabrojimo ih samo nekoliko: Carl Cox, Dixon, Heidi, Steve Bug, Ame, Laurent Garnier…
Njegov sarajevski nastup dešava se u sklopu klupske noći Die Tanznacht na kojoj će još nastupiti lokalna techno heroina DJ Jasmina i dvojac Sijah & Kolenda.
Razgovarali smo sa Martinom koji je uoči sarajevske premijere, sa nama podijelio par vrlo interesantnih razmišljanja.
Ćao Martin, hvala na izdvojenom vremenu. Kako ti protiče dan?
Ćao, hvala na pozivu. Upravo sam završio sa office obavezama za danas, malo sam u studiju, slušam novu muziku i promo izdanja i odlično sam večerao.
Ovo će biti prvi put da si u Bosni i Hercegovini i Sarajevu – znate li nešto o zemlji i gradu? Da li se još uvijek raduješ putovanjima u nove zemlje?
Stvarno, moj prvi put u Sarajevu? Mogao sam se kladiti da sam tu bio prije, prilično sam često bio u toj regiji, ali eto, ne u Bosni i Hercegovini. Naravno, vrlo sam uzbuđen što ću konačno vidjeti Sarajevo. To je mjesto puno istorije i kulture, koliko znam.
Nakon svih ovih godina putovanja su i dalje moj najveći izvor inspiracije. Sretan sam da redovno mogu posjećivati nova mjesta, upoznati nove ljude, učiti o novim kulturama .
Imaš stotine izdanja, za mnoge kultne izdavačke kuće - Mobilee, Poker Flat, Upon You, da spomenemo samo nekoliko, ali nakon “In between” nisi radio nijedan album, zašto?
Haha, često me to pitaju i da, pomalo je bizarno.
Ne postoji poseban razlog, osim što sam se proteklih godina u svojim produkcijama posvetio klupskoj muzici. Jednostavno ne vidim puno smisla u pravljenju albuma sa istim numerama, pogotovo kada je u pitanju minimalna elektronska muzika gdje čitava struktura pjesme namjerava pružiti najbolje iskustvo na plesnom podiju. Smatram da su EP najbolji način da izrazim vlastitu evoluciju u ovom žanru.
Naravno, uvijek postoji valjan argument da je album snažan promotivni alat, no ja na žalost ne razmišljam u tim okvirima.
Da budem iskren doduše, uvijek sam želio uraditi više albuma i već razmišljam o konceptima, muzika će biti nešto drugačija od onoga što obično radim. U proteklom periodu jednostavno za to nisam našao vremena, no to će se dogoditi.
Kako izgleda tvoj studio, jesi se potpuno prebacio na digitalu, ili još koristiš dobru staru analognu opremu?
Moj studio se stalno mijenja, al definitivno je u pitanju hibridna postavka. Uglavnom koristim outboard sintisajzere. Semplove prebacujem na kompjuter i u određenoj mjeri sam također počeo koristiti plugin synths, ali procesiram ih na vanjskoj opremi.
Finalni miks se radi na kompjuteru, a pojedinačni kanali se snimaju analogno. Imam i analogni masterbass chain kroz koji procesiram kanale za finalni miks. Rezultat se na kraju snima na kompjuter.
Koju pjesmu ti nikada ne dosadi puštati?
I dalje puštam dosta starijih stvari, ali ima onih koje su tu stalno, toliko da mi je ponekad neugodno što ih puštam u svakom setu. ;)
Primjeri ovakvih traka su Maximiljan “Together (Reset_Robot_Remix)” i Ed Ed & Petja Virikko “Mon Desir”.
Znamo da imaš jak background u hip-hop muzici, ali nam reci šta “slušaš po kući”?
Kada sam počeo puštati muziku, techno i house elektronska muzika još nije postojala, tako da su mi funk i rani rap bili najzanimljiviji. Naravno, još uvijek slušam hip-hop i black music, to su mi korijeni.
Slušam i jazz, a jako mi se svidjaju i new age i ambient. To dosta ovisi o raspoloženju, ponekad slušam i house i techno. ☺
“House i techno su postali zabavna industrija, a sve manje pokret”
U proteklom desetljeću puno se love vrti na elektronskoj sceni. Postoji masu festivala, skupih dj-eva i dj-ica, sponzora, ali šta je sa kvalitetom muzike i suštinom pokreta? Koliko su se stvari promjenile od tvojih početaka?
Najveća promjena se, po mom mišljenju, desila sa protagonistima. Danas je toliko velikih kompanija uključeno, ne samo putem sponzorstva, nego kao i organizatori.
Nekad je taj novac dolazio samo od ljudi koji su bili direktno uključeni. Muzičke prodavnice, distributeri, promotori, izdavači, menadžeri, itd. Moć je bila u rukama umjetnika i umjetnica, obožavatelja i frikova sa jakom vezom sa pokretom.
Slažem se da se radi o velikom novcu, ali je njegova distribucija nepravedna. Mnogo umjetnika i umjetnica, izdavača, prodavnica, distributera i klubova se bore za opstanak, tako da je za njih ovaj pritisak strašno jak (konkurencija je također ovih dana mnogo jača).
Dešava se da ljudi više ne mogu niti ne žele preuzeti rizik, što dovodi do gubitka kvalitete, budući da se proizvodi unificiran zvuk, sve manje originalan. Evolucija se dešava slučajno, ne prati neku isprobanu formulu.
Sve u svemu, house i techno su postali zabavna industrija, a sve manje pokret.
Već dugo si na sceni, kakvi su ti planovi, koliko misliš nastaviti raditi kao DJ?
Odlično pitanje.
U neku ruku mislim da ću uvijek puštati muziku, biti DJ. Nakon svih ovih godina, puštanje muzike ljudima je za mene najprirodniji način da slušam i iskusim muziku, tako da mi je teško zamisliti da to više neću raditi. Možda ne na ovako redovnoj i profesionalnoj bazi kao što to danas radim.
Šta je, prema tvom mišljenju, budućnost plesne elektronske muzike?
Smatram da elektronska muzika više nije žanr, više kao značajka muzike. Sve više i više muzičkih žanrova se spaja sa konceptima, postupcima i zvukovima iz elektronske muzike, a ova će se evolucija nastaviti i u budućnosti. U nekom trenutku će, vjerujem, veliki dio muzike barem dijelom biti elektronski.
Kad razmišljam o techno i house muzici posebno, teško je reći. Nebrojeno puta je ova muzika proglašena mrtvom, ali evo, trideset godina poslije, a ona je vjerovatno življa nego ikad prije. Samo želim da postane manje popularna i manje privlačna za one ljude koji traže slavu i novac. To bi otvorilo prostor za nakaze i nekonformiste i eksperimentiranje koje ovu predivnu kulturu pomjera na slijedeći nivo.
*Karte za Martinov nastup u Sarajevu možete nabaviti putem servisa kupikartu.ba, te u Blind Tiger-u (Dalmatinska ulica) , Coctail Bar Ice (Kranjčevićeva), kao i u klubu Trezor.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.