Hena Hadžimujagić je mlada naučnica koja gradi karijeru u Beču: "Ne ograničavajte svoje ambicije"
Mlada istraživačica Hena Hadžimujagić, porijeklom iz Bosne i Hercegovine, napravila je još jedan značajan korak u svojoj naučnoj karijeri. Dobitnica je prestižne DOC Fellowship stipendije Austrijske akademije nauka, koja se dodjeljuje visoko kvalificiranim doktorantima iz različitih oblasti nauke.
Hena trenutno pohađa doktorski studij na St. Anna Children's Cancer Research Institute (CCRI) u Beču, u laboratoriji profesora Kaana Boztuga, gdje istražuje genetske uzroke rijetkih imunodeficijencija. Njen rad usmjeren je na razumijevanje molekularnih mehanizama bolesti koje mogu imati teške posljedice po djecu, ali i na otvaranje mogućnosti za razvoj budućih ciljanih terapija.
Hena je svoj obrazovni put započela u Sarajevu, a potom ga nastavila u Rimu, Bonnu i Beču. Danas, dok radi na istraživanjima rijetkih imunodeficijencija, kaže da je njeno interesovanje za nauku počelo mnogo ranije nego što je uopće znala da naučna karijera može biti njen životni poziv.
Građani Velešića traže rješenje za problem sa smećem: "Godinama prijavljujemo, rješenja nema"
Od interesovanja za medicinu do naučne karijere
Još prije početka srednje škole Henu su zanimali medicina i ljudsko zdravlje. Ipak, tada nije ni znala da postoji mogućnost da se profesionalno bavi naukom.
"Još prije početka srednje škole imala sam veliko interesovanje za medicinu i ljudsko zdravlje, ali tada nisam ni znala da karijera u nauci postoji kao mogućnost. Upoznavanje s radom brojnih poznatih naučnica kroz nastavni program, kao i kompleksno gradivo koje smo obrađivali iz oblasti biologije i hemije, bili su mi velika inspiracija i podsticaj da se i sama okušam u nauci", prisjeća se Hena u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba.
Veliku ulogu u njenom razvoju imalo je obrazovanje u Drugoj gimnaziji u Sarajevu. Osim znanja koje je tamo stekla, posebno ističe atmosferu, profesore i prijatelje koji su je dodatno motivirali da postavlja visoke ciljeve.
Ponos Bosne i Hercegovine: Hena Hadžimujagić osvojila prestižnu nagradu Austrijske akademije nauka
"Moje srednjoškolsko obrazovanje u Drugoj gimnaziji imalo je ogroman utjecaj na oblikovanje mojih ambicija i odnosa prema obrazovanju. Nastavni program i profesori su nas konstantno podsticali da budemo kreativni, uporni i ambiciozni", kaže Hena.
Dodaje da je važan dio tog iskustva bilo i društvo koje ju je okruživalo.
"Većina mojih prijatelja nastavila je obrazovanje na vrhunskim univerzitetima u inostranstvu, a međusobno smo se motivisali da budemo najbolje verzije sebe. Njihova ambicija i uspjesi imali su veliki uticaj na mene i dodatno su mi dali razlog da težim najboljim mogućim obrazovnim prilikama i radnom iskustvu", naglapšava.
Pandemija joj promijenila pogled na nauku
Nakon studija genetike i bioinženjeringa na International Burch University u Sarajevu, Hena je svoje obrazovanje nastavila u Rimu, a potom na Univerzitetu u Bonnu, gdje je završila master studij Medical Immunosciences and Infection.
Jedan od ključnih trenutaka u njenom profesionalnom razvoju bila je pandemija COVID-19. Upravo tada, kaže, postala je svjesnija koliko je nauka važna za društvo.
"Ogroman utjecaj na moju karijeru imala je pandemija COVID-19, tokom koje sam shvatila koliko su naučnici zaista važni, kao i kakve negativne posljedice ignorisanje naučnih činjenica može imati", kaže Hena.
Tada je donijela odluku da se dalje usmjeri prema imunologiji.
"Upravo tokom pandemije donijela sam odluku da se dalje obrazujem u oblasti imunologije, jer sam tada razvila posebno interesovanje za bolesti imunog sistema", ističe.
Prestižna stipendija Austrijske akademije nauka
Njen dosadašnji rad sada je prepoznala i Austrijska akademija nauka, dodijelivši joj DOC Fellowship stipendiju.
Riječ je o značajnom priznanju za mladu istraživačicu, ali Hena naglašava da stipendija nije samo potvrda njenog ličnog rada, već i rada cijelog istraživačkog tima.
"DOC stipendija Austrijske akademije nauka dodjeljuje se visoko kvalifikovanim doktorantima iz različitih oblasti nauke, zbog čega je ona za mene veliko priznanje i značajan korak u daljem razvoju karijere", ističe.
Posebno joj znači činjenica da o stipendiji odlučuje komisija stručnjaka iz relevantnih oblasti.
"S obzirom na to da o dodjeli stipendije odlučuje komisija stručnjaka iz relevantnih oblasti, ova odluka predstavlja postignuće i za moje mentore i cijeli laboratorij, jer potvrđuje da je projekat prepoznat kao vrijedan daljeg finansiranja i istraživanja."
"Moj rad je u velikoj mjeri detektivski"
U St. Anna Children's Cancer Research Institute u Beču Hena se bavi rijetkim imunodeficijencijama, odnosno bolestima kod kojih genetske promjene mogu dovesti do ozbiljnih poremećaja rada imunog sistema. Njeno istraživanje fokusirano je na pacijente s rijetkom mutacijom u genu koji kodira strukturalni protein imunih ćelija. Ta mutacija povezana je s veoma teškim oblikom imunodeficijencije.
"Rad u mojoj laboratoriji je u velikoj mjeri detektivski, budući da pokušavamo razumjeti šta se dešava na nivou ćelije kako bi se objasnilo nastajanje imunodeficijencije", objašnjava Hena.
U istraživanju koristi bijela krvna zrnca izolovana iz uzoraka pacijenata, ali i druge ćelijske modele.
"Moj projekat fokusira se na pacijente s rijetkom mutacijom u genu koji kodira strukturalni protein imunih ćelija, a koja je povezana s veoma teškim oblikom imunodeficijencije. Koristeći bijela krvna zrnca izolovana iz uzoraka pacijenata, kao i nekoliko drugih ćelijskih modela, nastojimo utvrditi funkciju ovog proteina u ćeliji i razumjeti na koji način njegova nepravilna funkcija dovodi do poremećaja u radu imunog sistema", naglašava.
BiH ima svoju heroinu u svemiru: Vahida Velić je važna karika u misiji Artemis II
Genska terapija napreduje, ali još nije rješenje za sve
Jedan od dugoročnih ciljeva ovakvih istraživanja jeste bolje razumijevanje bolesti i mogućnost razvoja novih, ciljanih terapija.
Hena smatra da je genska terapija u posljednjoj deceniji napravila ogroman napredak, posebno kada je riječ o određenim oblicima imunodeficijencija kod djece. Ipak, upozorava da je još rano govoriti o širokoj primjeni ovakvih terapija.
"Nauka vrlo brzo napreduje i tokom protekle decenije ostvaren je ogroman napredak u oblasti genske terapije, posebno u liječenju određenih oblika imunodeficijencija kod djece", kaže. "Ipak, vjerujem da je ova vrsta terapije još uvijek daleko od široko rasprostranjene kliničke primjene."
Prema njenom mišljenju, u doglednoj budućnosti osnovni pristupi liječenju djece oboljele od primarnih imunodeficijencija i dalje će uključivati nadomjesnu terapiju imunoglobulinima, transplantaciju koštane srži i primjenu imunomodulatornih lijekova.
"Mladi iz BiH nemaju manje šanse za uspjeh"
Hena je svoj put gradila kroz različite obrazovne i naučne sisteme, od Sarajeva, preko Rima i Bonna, do Beča. Zbog toga je pitamo koliko je mladim istraživačima iz Bosne i Hercegovine teško napraviti međunarodnu karijeru.
Iako priznaje da se i sama susretala s predrasudama, smatra da porijeklo ne bi trebalo biti prepreka za uspjeh.
"Iako sam se i sama susretala s predrasudama, vjerujem da trud i posvećenost uvijek govore sami za sebe, bez obzira na to odakle osoba dolazi. Zato ne mislim da mladi iz Bosne i Hercegovine imaju manje šanse za uspjeh od naučnika iz drugih zemalja."
Istovremeno, Hena ne želi davati jednostavne recepte za uspjeh. Kako kaže, i sama je još na početku karijere, ali jedno je tokom dosadašnjeg rada naučila: "Morate prihvatiti da ćete neprestano griješiti jer upravo kroz greške i njihovo razumijevanje nauka napreduje."
Za nju su važni kreativnost, otvorenost prema novim iskustvima i spremnost da se uči od ljudi koji dolaze iz različitih oblasti, perspektiva i životnih iskustava.
"To su osobine koje smatram ključnim, ne samo za uspješnu karijeru, već prije svega za to da postanete dobar naučnik", kaže.
Poruka mladima: Ne umanjujte svoje ambicije
Iako je njen profesionalni put trenutno vezan za inostranstvo, Hena ne smatra da to znači da se njen uspjeh ne može vratiti i u Bosnu i Hercegovinu. Mladima koji imaju velike ambicije, ali možda nemaju dovoljno podrške u svojoj okolini, poručuje da ne trebaju unaprijed ograničavati svoje mogućnosti.
"Mislim da mladi iz naše zemlje ne bi trebali ograničavati svoje ambicije zbog toga gdje su rođeni. Ako vam se ukaže prilika da najbolje obrazovanje i iskustvo steknete u inostranstvu, treba da je iskoristite. Postoji ogroman broj stipendija i finansijskih olakšica za neke od najboljih univerziteta u inostranstvu, što bi vam moglo pružiti nove perspektive i povezati vas s drugim naučnicima iz cijelog svijeta."
Ipak, odlazak iz zemlje za Henu ne znači nužno i konačan odlazak. Zato njena poruka mladima nije samo da traže prilike izvan Bosne i Hercegovine, već da budu spremni izaći iz vlastite zone komfora.
"Upravo mladi naučnici koji imaju iskustvo iz različitih sistema mogu pomoći u stvaranju nove generacije i snažnije naučne mreže u našoj zemlji. Šta god da rade, ne ostaju u svojoj zoni komfora i ne umanjuju svoje ambicije zbog okruženja. Možda će njihov put privremeno voditi izvan Bosne i Hercegovine, ali to ne znači da njihov uspjeh ne može imati svoj nastavak upravo u njoj", zaključuje ova mlada naučnica u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.