Emir Hadžihafizbegović: Palimo kamere, pišimo knjige - eto hajra za regiju

Snimanje filma počelo je nedavno i trajat će ukupno 28 radnih dana, a jedna od značajnijih uloga u filmu, lik Srbina, direktora javnog poduzeća, pripala je upravo Hadžihafizbegoviću. Osim njega u filmu igra i bh. glumica Gordana Boban, kao i glumci s Kosova i iz Albanije.

Glavna uloga u filmu pripala je Kushtrimu Hoxhi, kosovskom glumcu koji već igra u SAD-u, a osim glumaca ekipu filma čine i filmski stvaraoci iz Makedonije, Albanije i s Kosova.

Dilema glavnog lika

U filmu Čovek dosjea glavni lik Fadil (36), radnik državnog poduzeća na Kosovu u vrijeme otpuštanja Albanaca s posla od tadašnjeg srpskog režima, nalazi se pred teškom odlukom da izabere između dvije loše opcije: da bude patriota ili odgovorni otac. On bira drugu opciju i potom trpi veliki pritisak s obje strane.

"Kako film tretira početak '90-ih godina, jezici koji su se tada pričali su bili albanski i srpski. Karakter koji igra Emir je Srbin, direktor jednog javnog poduzeća iz tog vremena. Film je historijska činjenica s početka '90-ih godina i naš scenarij tretira samo historijske činjenice, ništa više", kazao je Fatmir Spahiu, glumac i jedan od tri producenata filma.

Ismet Sijarina, reditelj i jedan od scenarista, istaknuo je da se film snima najvećim dijelom u Prištini, ali i u Kišnici, u objektima poduzeća "Trepča".

"To je poduzeće u kom smo pronašli mnogo prostora kao iz devedesetih godina. Poznato je da se na Kosovu infrastruktura mnogo promijenila u odnosu na devedesete i bili smo primorani da nađemo mesta gde nemamo potrebe mnogo da investiramo, jer nam je mali budžet filma i u Kišnici, u Trepči, hvala im na podršci, pronašli smo prostor koji je sto posto zadovoljio naše prohtjeve", kazao je Sijarina.

Prema njegovim riječima, planirano je da film bude završen do kraja ove godine i premijera se očekuje početkom 2018.

Velika očekivanja od filma

Hadžihafizbegović je rekao da je sretan što je dobro primljen na Kosovu i zato što će ovaj film, prema njemu, biti jedan od značajnijih filmova u regiji.

"Ovaj film, prema meni, već ima uspješan epilog. Umjetnost od antičke Grčke na ovamo, pa tako i film, ima dva zadatka - da otvara probleme i da popravlja ljude. Ovaj film otvara problem, a odgovorno tvrdim da će ljudi nakon projekcije ovog filma izlaziti bolji, da će izlaziti plemenitiji, da će razmišljati", istaknuo je on.

Hadžihafizbegović je naveo da je ekipa filma sjajna i da se snimanje odvija u odličnoj i profesionalnoj atmosferi, te da je impresioniran ljudima na Kosovu. 

"I treća impresija je taj moj sudar s malim, običnim ljudima u Prištini, na Kosovu, koji je sjajan, od recepcije restorana, šaltera banaka, taksista, kasirki, konobara, ljudi koje srećem po kafanama i mjestima na kojima se sreću takozvani mali, obični ljudi, a zapravo nisu mali, obični ljudi nego su najvažniji i ta moja impresija je potpuno fenomenalna", kazao je on.

Istovremeno je poručio da se kultura mora izdići iznad politike, te da bi volio da Kosovo i BiH, kao i cijela regija, više sarađuju u oblasti kulture.

Iako mu je jako dobro poznat problem viznog režima između Kosova i BiH, njemu lično za dolazak na Kosovo nije bila potrebna viza, s obzirom na to da posjeduje hrvatski pasoš, koji mu je dodijeljen kao osvajaču 14 svjetskih nagrada za hrvatske filmove u kojima je igrao, a među kojima je i Zlatni lav na festivalu u Veneciji za film Takva su pravila.

Hadžihafizbegović dodaje da su vize pitanje politike, ali je obećao da će po povratku u BIH svojim autoritetom i umjetnika i čovjeka koji je inkorporiran u politički milje BiH, pokrenuti inicijativu na važnim mjestima da se to pitanje razmotri i olakša dobivanje viza.

Osvrćući se na posljednje tenzije u regionu, on je istaknuo da je dobro što se one komentiraju i kroz humor.

Čobani žele djecu slati u ratove

"Duboko vjerujem da će sva tri naroda u Bosni i Hercegovini shvatiti da ta mitomanska i nacionalna retorika već postaje predmetom sprdnje, a ne ozbiljnog straha za nekim eventualnim ratom. I dobro je da je postala predmetom sprdnje i dobro je da se na društvenim mrežama i u Bosni zezaju s vozom koji dolazi iz Beograda u Sarajevo nosi burek sa sirom, a pošto mi jedemo burek s mesom, taj smo voz negdje kod Banje Luke vratili", naglasio je on.

Dodao je da je veliki optimista i da vjeruje da nikome danas ne pada na pamet da se ponovo hvata za kalašnjikove i da se pale i pokreću tenkovi.

"Palimo kamere, palimo reflektore u teatrima, palimo i svirajmo instrumente, naoštrimo pera i pišimo knjige, kupujom kistove i slikajmo i eto hajra za cijelu regiju. I opet mislim da ovo nije patetična priča koju priča neki umjetnik iz Sarajeva, ovo je priča koja sve više dobiva svoj racionalni diskurs i kako bih rekao, pročitani su ovi čobani koji bi ponovo da šalju neku djecu u neke izmistificirane i virtuelne ratove", poručio je Emir Hadžihafizbegović.