Dr. Imširović: Naši ljudi u svijetu posjeduju znanje, iskustvo i kapital koji može pomoći razvoj BiH

Dr. Mirela Imširović, profesorica međunarodnih odnosa, čija glavna polja interesovanja su globalna saradnja, održivost, migracije i izgradnja mira, u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba govorila je o aktuelnim geopolitičkim temama, ali i o potencijalu i značaju bosanskohercegovačke dijaspore.

Piše: Bedrudin Brljavac, za portal Radiosarajevo.ba

Doktorirala je na Central China Normal University (CCNU) u Wuhanu u Kini, a magistarske studije završila na China Foreign Affairs University (CFAU) u Pekingu. Profesionalno je angažovana u akademskom sektoru, gdje predaje i bavi se istraživačkim radom i političkom analitikom, s aktivnim učešćem u međunarodnim projektima.

Trending

Uzbuna u Irskoj: Dronovi krenuli na avion u kojem je bio Volodimir Zelenski

EU se treba više angažovati

Na pitanje o odnosima Bosne i Hercegovine sa Evropskom unijom (EU) i NATO-om, odgovara da je ključno da Bosna i Hercegovina što prije uđe u NATO i Evropsku uniju (EU), jer bi time osigurala stabilnost, sigurnost i dugoročni mir, posebno u vremenu geopolitičkih napetosti i transformacija.

"Članstvo bi značilo zaštitu teritorijalnog integriteta, jačanje institucija i privlačenje investicija. Međutim, ova važnost se ne ogleda samo u značaju za Bosnu i Hercegovinu, njen ulazak u EU je, ako ne, i važniji za samu EU. Strateški položaj BiH ogleda se u njenom položaju, na raskršću jugoistočne i centralne Evrope, između Istoka i Zapada, kao i na važnim energetskim i saobraćajnim pravcima koji povezuju region s ostatkom kontinenta. Stabilna i u potpunosti integrisana BiH će doprinijetii sigurnosti evropskih granica, energetskoj otpornosti i održavanju mira u širem regionu, vjerovatno čak više i od bilo koje druge države na rubnim područijima evropskog kontinenta, što je od ključnog značaja za dugoročnu sigurnost Evrope", kazala je dr. Imširović.

Naglašava da je dosadašnji angažman EU-a na ovim prostorima dao značajne rezultate i pokazao jasnu posvećenost stabilnosti regije.

27.10.25. 10:03

Svjetska, a naša: Brčanka Ida Fazlić odbranila doktorat na Univerzitetu u Amsterdamu

"Ipak, stalna koordinacija i dijalog sa svim relevantnim akterima i domaćim partnerima treba održavati u kontinuitetu i u budućnosti, kako bi se osigurala dosljedna i dugoročna podrška razvoju i miru. Svakako, EU se treba više angažovati u rješavanju političkih, društvenih i sigurnosnih pitanja u BiH i cijelom regionu u svim mogućim segmentima. Štaviše, EU treba preuzeti inicijativu i djelovati kontinuirano na terenu s više predvidivosti i proaktivnosti, te s pristupom koji je istovremeno i pragmatičniji", rekla je ova stručnjakinja.

Također, smatra kako Sjedinjene Američke Države (SAD) i dalje bez ikakve promjene imaju ključnu ulogu u očuvanju globalne stabilnosti i sigurnosti, time i u našoj regiji, uključujući BiH.

"Iako je svijet u tranziciji, Sjedinjene Države odlično prate tu tranziciju i ostaje i dalje super sila svijeta i svjetski lider. Prisustvo SAD-a u ovom dijelu Evrope imalo je presudan značaj u procesu postkonfliktne stabilizacije, izgradnje institucija i očuvanja mira. Iako je moguće da dođe do preusmjeravanja američke pažnje na druge globalno osjetljive regije u savremenim geopolitičkim promjenama, nerealno je očekivati potpuno smanjenje angažmana u BiH. U međunarodnim odnosima se prepoznaju strateški značajni regioni,  odnosno prostori koji, zbog svog geo-položaja, energetskih tokova i političke kompleksnosti imaju ključnu ulogu u globalnim odnosima moći. Jedan od takvih regiona je upravo jugoistočni rub evropskog kontinenta, gdje se nalazi i BiH", rekla je.

Angažman SAD-a će ostati kontinuiran

Rub Evrope je, dodaje, prostor koji se nalazi na fizičkim granicama kontinenta, poput Balkana na jugoistoku, Kavkaza na istoku, ili nordijskih područja na sjeveru.

"Zanemariti ovaj prostor značilo bi u strateškom smislu gubitak uticaja nad jednim od ključnih geopolitičkih čvorišta Evrope. Dakle, uprkos mogućim promjenama u oblicima prisustva, angažman SAD-a će ostati kontinuiran kroz političku podršku, diplomatske inicijative i saradnju sa EU, jer stabilnost na rubu Evrope, izmedu Istoka i Zapada, direktno utiče na sigurnost i koheziju evropskog kontinenta u cjelini", smatra ova profesorica.

Imajući u vidu činjenicu da je živjela i školovala se u Kini, Imširović je imala priliku da se i lično uvjeri u razvoj koji je ova država ostvarila proteklih decenija.

"Kina je u posljednjih četrdesetak godina ostvarila veliki ekonomski skok, prelazeći iz zemlje s niskim prihodima u drugu najveću svjetsku ekonomiju. Ipak, ne smijemo zanemariti činjenicu da se to nije desilo preko noći, Kina veoma detaljno i precizno radi na svojim dugogodišnjim planovima. Njena transformacija temelji se na kombinaciji državnog planiranja, tehnološkog razvoja i razvoja globalne trgovine. Kao i svim drugim državama i Kini je dobrodošla globalizacija. Velike ekonomije traže prostor plasiranja svojih proizvoda i usluga", kazala je Imširović.

Ekonomski razvoj Kine

Potom je navela nekoliko ključnih indikatora ekonomskog razvoja Kine.

"Prema informacijam Svjetske banke, Kina od 1978. do 2023. godine ima godišnji rast realnog BDP-a u prosjeku preko devet posto, potom udio kineske ekonomije u svjetskom BDP-u raste s tri posto u 1990. godini na 19 posto u 2023. godini. Jedan od faktora ekonomskog razvoja je i izvoz. Kina je najveći izvoznik na svijetu s dominantnim udjelom u sektorima elektronike, mašina, automobila i obnovljive energije. Kina danas proizvodi 70 posto svih električnih auta na svijetu. Tako slijedi i urbanizacija. Više od 65 posto stanovništva danas živi u gradovima (naspram 18 posto u 1978.), što je stvorilo ogromno unutrašnje tržište.  I rekla bih jedan od najznačajnijih faktora jeste i smanjenje siromaštva. Više od 800 miliona ljudi izvučeno je iz ekstremnog siromaštva. Pored toga Kina je najveći svjetski proizvođač čelika", istakla je.

Na pitanje da li Evropa polako gubi ekonomsku utrku s Kinom, naglasila je da u Evropi postoje različiti interesi.

"Posmatranje iz dva smjera omogućava nam jasniji i potpuniji uvid u tok događaja. Prvi je da svjedočimo revolucionarnom razvoju tehnologije, gdje se promjene dešavaju nevjerovatnom brzinom u Kini, pa i svijetu, dok Evropa i dalje sporije usvaja tehnološke trendove i njihovu implementaciju. Drugi pravac je taj da Evropa, zbog svoje institucionalne i političke strukture ostavlja prostor za postepen razvoj, izbjegavajući nagle skokove u tehnologiji bez faze prilagođavanja, što može obezbijediti sporiji, ali stabilniji razvoj", smatra dr. Imširović.

Mreža država u EU

Evropa, prema njenom mišljenju, funkcioniše kroz mrežu država s različitim interesima, zakonskim okvirima i ekonomskim prioritetima.

"To znači da se tehnološke reforme i inovacije sporije implementiraju, jer zahtijevaju širok konsenzus i usklađivanje propisa na nivou cijele Evropske unije. Drugim riječima rečeno, Evropa je i dalje 'feudalna' u svojoj strukturi odlučivanja, decentralizovana, oprezna, institucionalno teška, ali to je njena genetika. U tom smislu, Evropa ne gubi utrku s Kinom, samo trči drugačijom stazom", kazala je.

Komentarišući ekonomski rat SAD-a i Kine, napomenula je da odnos ove dvije svjetske sile nije moguće smjestiti u jedan kontekst.

"Njihov odnos je veoma kompleksan. I bez obzira na sve, oni trebaju jedni druge. Najbolje je to rekao poznati američki diplomata Henry Kissinger: 'Odnosi između Kine i Sjedinjenih Američkih Država ne moraju  i ne bi trebali postati igra s nultom sumom... Ključna pitanja na međunarodnom frontu su globalne prirode. Konsenzus se može pokazati teškim, ali konfrontacija o ovim pitanjima je samoporažavajuća.' Što bi značilo da odnosi Kine i SAD-a ne moraju biti takvi da 'jedan pobjeđuje, a drugi gubi'. Drugim riječima, saradnja i kompromis su prijeko potrebni za obje strane, jer neslaganje šteti i jednoj i drugoj strani", smatra Imširović.

"Kontrolisana konkurencija"

Trenutni odnosi između SAD-a i Kine se, kako je pojasnila, mogu opisati kao svojevrstan ekonomski i tehnološki rivalitet.

"Obje sile nastoje osigurati dominaciju u ključnim industrijama budućnosti poput mikroelektronike, telekomunikacija, obnovljive energije i industrije čelika. SAD koristi carine, sankcije i ograničenja izvoza naprednih tehnologija kako bi zaštitio vlastite strateške interese, dok Kina razvija alternativne lance snabdijevanja, jača domaću proizvodnju i diverzifikuje svoje tržišne partnere. Ovaj 'ekonomski rat' nije nužno otvoreni konflikt, već kontrolisana konkurencija u kojoj obje strane nastoje povećati uticaj na globalne industrijske lance i strateške resurse. Medutim, posljedice jesu globalne, rastu cijene sirovina te i stabilnost trgovinskih mreža sve više zavisi od politike dvije najveće ekonomije svijeta. Moje mišljenje je da će budućnost zahtijevati selektivnu globalizaciju, otvorenu trgovinu u manje osjetljivim sektorima, ali i protekcionizam i državnu regulaciju u strateškim industrijama. S tim u vezi Evropa kao i i druge države moraju balansirati između zaštite svojih interesa i uključivanja u globalne lance vrijednosti, dok Kina i SAD oblikuju pravila igre", istakla je.

Budućnost globalne ekonomije

Govoreći o temi budućnosti globalne ekonomije, naglasila je da će svijet ići prema kombinaciji globalizacije i selektivnog protekcionizma.

"Što bi značilo, otvorena trgovina u manje osjetljivim sektorima, ali jača kontrola i državna regulacija strateških resursa i tehnologija. Kao najveći uvoznik rude željeza i lider u industrijama budućnosti, Kina pokazuje sposobnost da preoblikuje globalne tokove sirovina i proizvodnje.  S druge strane, SAD ostaje ključni akter u oblikovanju globalnih ekonomskih tokova i energetske politike, zahvaljujući statusu neto izvoznika nafte i naftnih derivata, te utjecaju na svjetska tržišta energije. Dok je EU suočena s vlastitim regulatornim i političkim izazovima pažljivo balansirajući između zaštite svojih interesa i aktivnog uključivanja u globalne lance vrijednosti, kako bi održala konkurentnost i stratešku autonomiju", kazala je dr. Imširović.

Dodaje da, ako se sagleda širi kontekst izvan ustaljenog obrasca razmišljanja i percepiranja stvari, "u posljednjih nekoliko mjeseci svjedoci smo vidljivog uticaja Saudijske Arabije na globalnoj političkoj i ekonomskoj sceni".

"Iako formalno politički neutralna i nastoji zadržati poziciju strateške autonomije balansiranjem između različitih svjetskih centara moći, ova država igra jednu od ključnih uloga u oblikovanju globalnih tokova, prvenstveno kroz svoju energetsku moć i stratešku poziciju unutar OPEC+ saveza. Kraljevina Saudijska Arabija kao najveći svjetski izvoznik nafte posjeduje mogućnost da stabilizuje ili destabilizuje svjetska tržišta energenata promjenama u količini proizvodnje ili cijenama. Uz sve to Kraljevina Sadijska Arabija kroz inicijative kao što je 'Vision 2030' ulaže u diverzifikaciju ekonomije, tehnologiju i obnovljive izvore energije, čime gradi novi oblik meke moći, želeći prevazići tradicionalni energetski okvir. Takva kombinacija ekonomskog kapitala, geostrateškog položaja i sposobnosti da djeluje kao posrednik između Zapada, Kine i islamskog svijeta, čini Saudijsku Arabiju jednim od najvažnijih aktera savremene međunarodne politike", smatra ova stručnjakinja.

Bh. dijaspora je neiskorišten potencijal

U ovim globalnim odnosima, Bosna i Hercegovina bi se sigurno morala okrenuti i potencijalima svoje dijaspore, koja razumije promjene koje zahvata naš svijet.

"Bosanskohercegovačka dijaspora je veliki, ali nedovoljno iskorišten potencijal. Naši ljudi širom svijeta posjeduju znanje, iskustvo i kapital koji može doprinijeti razvoju BiH. Naši talenti su angažirani diljem svijeta. Zato je ključno uspostaviti institucionalne mehanizme i konkretne programe saradnje, koji će omogućiti da se našim talnetima i njihovom potencijalu pruži prilika da doprinesu razvoju naše države u koju bi se vjerovatno i vratili kada bi imali prilike", rekla je Imširović.