Danica Dakić: Zenica me asocira na "zjenicu oka"

Na 58. Venecijanskom bijenalu 2019. godine, paviljon Bosne i Hercegovine će predstavljati umjetnica Danica Dakić na prijedlog komesarsko-kustoskog tima u sastavu Anja Bogojević, Amila Puzić i Claudia Zini, u organizaciji Javne ustanove Muzej savremene umjetnosti Ars Aevi.

Cijenjenoj umjetnici Danici Dakić nije prvi put da sarađuje sa Ars Aevijem, a i velika je čast biti izabran kao predstavnik Bosne i Hercegovine na Venecijanskom bijenalu. Umjetnica Dakić je za Radiosarajevo.ba rekla da se nada da će sa svojim timom i institucijom Ars Aevi opravdati ukazano povjerenje.

„Naročito me raduje da je paviljon Bosne i Hercegovine i u koncepcijskom smislu pravi okvir za Zenica – Trilogiju. Polazeći od internacionalnog naslijeđa Bauhausa, kao kolijevke modernizma, rad propituje utopijski potencijal kulturnog i industrijskog naslijeđa grada Zenice iz perioda jugoslovenskog modernizma u poslijeratnoj stvarnosti”, govori Dakić.

Njen rad Zenica – Trilogija, koji će premijerno biti prikazan na Bijenalu, nastao je u saradnji s fotografom Egbertom Trogemannom, producenticom Amrom Bakšić Čamo, kompozitorom Bojanom Vuletićem te protagonistima iz Zenice i Sarajeva.

Na pitanje otkud saradnja s fotografom Egbertom Trogemannom, Amrom Bakšić Čamo i Bojanom Vuletićem, umjetnica Dakić odgovara da je s njima veže dugogodišnja saradnja na različitim projektima i u raznim dijelovima svijeta.

Interesantno je da je umjetnica Dakić jako uspješna u inostranstvu, naše je "gore list", a ovim projektom se vraća opet na "našu tešku bh. tematiku". Umjetnica Dakić govori da “i tamo i ovdje” najbolje opisuje njen život i njenu umjetnost.

„Kada učimo živjeti s razlikama i govoriti iz pozicije ‘drugog’, otvaramo i jedan veliki prostor slobode. Moj umjetnički zadatak u ovom projektu nije da u formi socijalne reportaže učinim vidljivom 'našu tešku bh. realnost’. Upravo suprotno - koristeći forme umjetničkog insceniranja u radu sa protagonistima od kojih su neki i iz takozvanih 'nevidljivih slojeva društva' želim da učinimo vidljivom neku poetsku dimenziju ljudske egzistencije.“

Na pitanje otkud baš Zenica i ova ideja, umjetnica govori da je Zenica, sa željezarom koja je ‘80-ih godina prošlog stoljeća slovila za jednu od najvećih u Evropi, i rudnikom mrkog uglja, simbol perioda industrijskog razvoja i modernizacije u socijalističkoj Jugoslaviji.

„Nakon rata i prelaskom u nekontrolisani kapitalizam, današnju sliku grada čine ekstremno zagađenje, visoka nezaposlenost i rezignacija stanovništva. Istovremeno, ime grada asocira i na 'zjenicu oka’. Ideja crne tačke čija je uloga da upija svjetlost u centar oka je za mene u ovom kontekstu vrlo inspirativna. Kroz umjetnički proces pokušavam uvezati različite elemente i značenja. Višeslojnost je jedan od preduslova za dug život umjetničkog djela.”

Predstavnica naše zemlje na Venecijanskom bijenalu govori da na ovom projektu radi već dvije godine jer rad uključuje i obimno umjetničko istraživanje kako na terenu tako i u arhivima. Već je navedeno da će rad biti premijerno prikazan na Venecijanskom bijenalu i trenutno je u fazi produkcije.

Za kraj Dakić navodi da je ovo projekt kojem se svi raduju jer aktivira to šta sve ljudi mogu da postignu kada sarađuju zajedno što je važno za naše društvo.