Clemens Hellsberg, Bečki filharmoničari

Stogodišnjica Sarajevskog atentata i početka Prvog svjetskog rata obilježit će se za dvije godine -  28. juna 2014. Oni koji se toga dana nađu u Sarajevu bit će uistinu privilegirani, s obzirom da će u Vijećnici, pred televizijskim auditorijumom Eurovizije, nastupiti najpoznatiji simfonijski orkestar na svijetu - Bečka filharmonija.

Tim povodom, u radnoj posjeti Sarajevu boravio je prof. dr. Clemens Hellsberg, aktivni violinista i aktualni predsjednik ovog orkestra koji, nakon stoljeća i pol postojanja i planetarne slave koju je postigao, djeluje na istim principima na kojima je i nastao - kao udruženje građana.

Razgovarala: Vesna Andree Zaimović, radiosarajevo.ba 

RadioSarajevo: Ovo je vaš prvi koncert u nekoj od zemalja bivše Jugoslavije, s izuzetkom Slovenije. Odakle ideja da se nastupi u Sarajevu?

Hellsberg: Važno je naglasiti da u ovoj inicijativi nisu učestvovali političari, ni u Austriji, a ni u drugim zemljama. Ideja je potekla od nas, muzičara i ljudi iz EBU-a (European Broadcasting Union), a da bismo krenuli u realizaciju, potrebno je bilo da za prijedlog glasaju i članovi odbora Bečke filharmonije. Od početka je bio primjetan veliki entuzijazam. Sada smo u Sarajevu povodom dogovora sa lokalnim vlastima i BHRT. Bečka filharmonija tradicionalno priredi tri velika koncerta koja se prenose putem televizijskog signala širom svijeta na godišnjem nivou: Novogodišnji koncert, zatim ljetni koncert u bečkom dvorcu Shoenbrunnu (7. juna), te treći koncert u nekom od svjetskih gradova. Ove godine je to London, a povod je Olimpijada, a naredne godine Peking. Bilo je logično da za 2014 izaberemo Sarajevo, a povod je stogodišnjica jednog tako važnog događaja koji je promijenio svjetsku historiju. 

Prvi dogovori oko koncerta i TV prijenosa: Samra Gulamović Bučan, direktorica Sarajevske filharmonije; Ninoslav Verber, predsjednik Fondacije Muzičke umjetnosti; Clemens Hellsberg; Dejan Kukrić, urednik Muzičkog programa BHRT i predstavnik EBU. 

RadioSarajevo: Kakvu će poruku nositi cjelokupan projekat

Hellsberg:  Ono oko čega smo se svi složili je da to neće biti komemoracija, već poruka mira. Osim što sam muzičar, dosta sam proučavao historiju i znam da je 28. juni 2014 godine datum koji je označio kraj jedne epohe. Bit će to pravi evropski događaj u pogledu repertoara, učesnika, realizatora, kao i poruke koju namjeravamo poslati. Izvest ćemo austrijskog, njemačkog i francuskog kompozitora, a osim Bečke filharmonije u koncertu učestvuje i Hor Opere Narodnog pozorišta u Sarajevu.  Rekao bih da će to biti sarajevski koncert za novu Evropu.

RadioSarajevo: Koja ćemo djela imati priliku da čujemo? 

Hellsberg: Bit će tu Schubertova 'Nedovršena simfonija'. Izvest ćemo 'Pet orkestralnih komada', Albana Berga koji u određenom smislu reflektiraju rat, katastrofu i epohu u kojoj su nastali. Tu je i Brahmsovo djelo u kojem će učestvovati i Hor vaše Opere, i na kraju, tu je i francuski autor - Maurice Ravel. Izvest ćemo njegov 'La Valse' kao jedno sofisticirano viđenje bečkog valcera, a ujedno i fascinantno djelo koje karakterizira Fin du siecle, kraj jedne epohe. 

RadioSarajevo: Ne surađujete često sa lokalnim ansamblima tokom svojih gostovanja. Znači li to da ste vašom odlukom da u koncert uključite i Hor Opere Narodnog pozorišta u Sarajevu ukazali veliku čast ovom ansamblu? 

Hellsberg:  Tehnički je veoma teško ostvariti česte suradnje prilikom gostovanja, zbog nemogućnosti zajedničkih proba. Ukoliko do njih dođe, obično su to horovi iz grada u kojem nastupamo. S obzirom na evropsku ideju koncerta, nastojali smo svakako da uključimo izvođače iz BiH. Naša prva suradnja sa horom iz BiH ima i simboličku vrijednost. 

RadioSarajevo: Kako je zamišljena realizacija koncerta iz Vijećnice?

Hellsberg: U samom prostoru neće biti puno mjesta za publiku s obzirom na veliki broj učesnika - njih preko 150. Publika će koncert pratiti putem velikih video ekrana izvan Vijećnice. Putem direktnog TV prijenosa, koncert će gledati i slušati milioni gledalaca širom svijeta. Prenosit će se ne samo dešavanje u Vijećnici, već i atmosfera među slušateljima koji će koncert pratiti na ulicama Sarajeva.  

RadioSarajevo: Istorijske veze između naše dvije države traju veoma dugo. Kako vi danas gledate na Sarajevo - ima li u tome neke nostalgije? 

Hellsberg: Sarajevo je  povezano sa atentatom koji se zbio 1914. i to je događaj koji je promijenio svijet. Ali to je samo jedan aspekt. Za nas je Sarajevo mnogo više. Sarajevo je za nas sinonim za toleranciju. Različite nacije i religije koji stoljećima žive zajedno  - to je za nas daleko iznad historijskih događaja. Ratovi koji su se dešavali na vašem prostoru su velike tragedije, ali iznad svega toga stoji jedna izuzetna vrijednost koju posjedujete. To je vrijednost koju bismo željeli predstaviti ljudima u Evropi.  

RadioSarajevo: Recite nam nekoliko riječi o organizaciji vašeg orkestra koji ima tradiciju dugu 170 godina. Kada pogledamo vašu web stranicu na prvi pogled uočavamo veliki broj nastupa tokom godine.

Hellsberg: Svi muzičari iz Bečke filharmonije imaju stalni angažman u Bečkoj državnoj operi, tako je već desetljećima. Da bi neko postao članom Bečke filharmonije, mora najprije provesti kao orkestarski muzičar Bečke opere najmanje tri godine. Tada se ulaže aplikacija i pristupa audiciji koja se izvodi iza zavjese, tako da komisija ne zna o kojem se muzičaru radi. Oni koji prođu audiciju počinju svirati u dva orkestra - filharmoniji i operi. Zadnjih godina orkestru pristupaju i žene, što ranije nije bio slučaj, ne zbog nekih unutrašnjih propisa, već zbog činjenice da je naš koncertni raspored zaista zgusnut.  Filharmonija godišnje održi oko 100 koncerata, a Opera priredi 300 predstava. Tome još pridodajte svakodnevne probe. Naravno, ne učestvuju svi muzičari u svakom od ovih događaja, ali ipak - biti članom Bečke filharmonije podrazumijeva svakodnevni teški rad. 

Moram reći da je veliko zadovoljstvo biti među njima zbog radosti učestvovanja u najljepšim trenucima umjetničke muzike. Kao članovi Filharmonije sviramo simfonijsku muziku, a kao članovi Bečke opere - drugujemo sa Verdijem, Wagnerom i mnogim drugim kompozitorima koji su stvarali za operu. 

RadioSarajevo: Kritičari se slažu da je Bečka filharmonija mnogo više od muzike i umjetnosti - da je to stanje duha. Kako to postižete.

Hellsberg: Od samog početka (1842.)  smo nezavisni, finansijski samoodrživi, demokratski organizirani i djelujemo kao udruženje. Odluke se donose demokratskim putem, glasanjem, a sama činjenica da smo nezavisni i da imamo udjela u poslovanju, daje posebnu energiju. A kada je riječ o zvuku orkestra koji je specifičan - to je, između ostalog, zasluga i nekih bečkih instrumenata kojih nema u drugim orkestrima, npr. Wiener Horn i Wiener Oboe. Naši instrumentalisti često sviraju na starim instrumentima koji su muzejski primjerci i pripadaju državi. Ali ima tu još nešto: kao muzičari koji sviraju u operi, navikli smo svirati uz jedan od najplemenitijih instrumenata na svijetu - a to je ljudski glas.

RadioSarajevo: Hvala na izdvojenom vremenu i na izuzetnoj inicijativi za Sarajevo 2014.  

Ninoslav Verber, Samra Gulamović Bučan i Clemens Hellsberg