Auweraert: U BiH je trenutno 7.000 migranata od 47.000 koliko ih je ušlo

Migrantska kriza u našoj državi sve više je u fokusu javnosti, prvenstveno zbog nadolazeće zime koja u BiH nije niti malo blaga.

Na ovu temu razgovarali smo s šefom misije Međunarodne organizacije za migracije (IOM) Peterom Van der Auweraertom.

Razgovarao: Erdin Halimić

Auweraert je u intervju za Radiosarajevo.ba govorio o problemima s kojima se susreću migranti u našoj državi, o međunarodnoj pomoći koja dolazi u BiH, kao i najavama da bi BiH mogla biti pogođena još većim valom migranata.

„Situacija je prilično složena sada kada nam se bliže hladniji mjeseci i državne vlasti moraju odrediti dodatne lokacije za smještaj migranata koji se nalaze izvan formalnih privremenih prihvatnih centara. Povećanjem službenog broja smještajnih mjesta, mogli bismo predvidjeti različita potencijalna pitanja u pogledu sigurnosti, zdravlja itd. Nadamo se da ćemo imati političku odluku Vijeća ministara BiH u pogledu novih lokacija jer 4.200 kreveta, trenutno definirani kapacitet kreveta, nije dovoljno. Hitnost takve odluke sada je već pitanje dana, a ne sedmica, jer će za svako novo mjesto biti potrebno da u potpunosti bude operativno“, pojasnio je Auweraert.

Dodao je da ako se ne identificira dodatni smještaj, s jedne strane postoji rizik od gubitaka ljudskih života, a s druge strane, vjerovatnoća da će se pojaviti dodatni problemi za pogođene lokalne zajednice, jer migranti nemaju drugu mogućnost osim da spavaju u javnim napuštenim objektima ili prostorima ili da se usele u prazne kuće kako bi bili na toplom.

„Finansijski i ljudski resursi su tu, IOM i partneri spremni su da djeluju, ali ne mogu to učiniti bez političke odluke o tome gdje bi se mogla uspostaviti jedna ili više dodatnih lokacija“, poručio je Auweraert.

Govoreći o najvećim logističkim problemima, Auweraert je istakao da se s takvim problemima suočavaju migranti koji nisu u službenim centrima kojima upravljaju IOM i SFA, već oni koji spavaju na ulicama Bihaća, Velike Kladuše, Tuzle i drugih gradova.

„Uz podršku EU i drugih donatora, migranti u našim centrima imaju smještaj, tri obroka dnevno, zdravstvenu zaštitu, djeca imaju pristup školskom sistemu i drugim aktivnostima koje organizuju IOM, naši partneri i druge nevladine organizacije koje su prisutne u centrima. Također, volonteri dolaze slikati, organizirati različite sportske aktivnosti, društvene igre itd. IOM je apelirao na vlasti da utvrde prihvatljive lokacije za uspostavljanje dodatnog smještaja, lokacije koje bi bile adekvatne i u skladu sa humanitarnim standardima. Za migrante koji se ne nalaze u privremenim prihvatnim centrima, situacija je ove godine znatno gora nego prošle. Već smo u oktobru i sada bi rješenje bilo za centre iskoristiti već postojeće objekte, a ne fokusirati se na lokacije koje bi zahtijevale značajnije mjere izgradnje ili obnove, jer za to više nema vremena“, smatra Auweraert.

Dodaje da što se tiče komentara migranata koji borave u privremenim prihvatnim cetrima, oni se uglavnom odnose na nedostatak privatnosti za određene kategorije migranata.

„No, IOM stalno radi na poboljšanju smještajnih kapaciteta i uvjeta, onoliko koliko nam postojeće lokacije to dopuštaju“, kazao je Auweraert za Radiosarajevo.ba.

Na naše pitanje o mišljenjima da novac koji stiže u BiH za pomoć u migrantskoj krizi ne dolazi na pravu adresu, Auweraert odgovara da je IOM prvi pružio podršku kada su migranti počeli pristizati u BiH i međunarodna zajednica je prepoznala tu činjenicu i nastavlja podržavati njihov humanitarni rad.

„U okviru projekta koji finansira Europska unija, koji IOM provodi u partnerstvu sa UNCHR-om, UNICEF-om, Danskim vijećem za izbjeglice i UNFPA-om, IOM pruža podršku migrantima, ali i lokalnim zajednicama i državnim vlastima. Nedavno smo predali značajnu opremu i vozila MUP-u Unsko-sanskog kantona i Službi za poslove sa strancima, a mi ćemo ih nastaviti podržavati i u budućnosti. Ponosan sam što mogu reći da IOM zapošljava lokalne ljude u Bihaću, Velikoj Kladuši, Cazinu i Hadžićima. Sva donirana sredstva se evidentiraju, a redovno finansijsko izvještavanje osigurava transparentnost. Potpuno sam uvjeren da se dodijeljena sredstva troše na način kako su namijenili donatori, prije svega Europska unija kao najznačajniji donator sredstava“, naglasio je Auweraert.

Pitali smo da li se u BiH pravi razlika između migranata i izbjeglica, a Auweraert je rekao da iako se većina migranata u BiH može smatrati takozvanim ekonomskim migrantima, značajan broj njih dolazi iz ratom razorenih zemalja.

„U BiH je postupak azila odgovornost SFA-e i Sektora za azil Ministarstva sigurnosti BiH. Od januara 2018. je zaprimljeno oko 2.000 zahtjeva za azil, od ukupno 47.000 migranata koji su u BiH ušli od 2018. i mnogi od njih više nisu u zemlji. Činjenica da od 47.000 registriranih dolazaka, ne više od 7.000 se nalazi u zemlji, jasno ukazuje na to da velika većina migranata i izbjeglica Bosnu i Hercegovinu vidi samo kao tranzitnu zemlju. Oni koriste ovu rutu samo da bi se kretali iz jednog dijela EU (Bugarska i uglavnom Grčka) prema drugim dijelovima EU-a (Hrvatska, Slovenija i Italija ili dalje, ovisno o nacionalnosti). Što se tiče percepcije koju imaju migranti prema BiH, uglavnom su zahvalni na velikodušnosti i ljubaznosti lokalnog stanovništva koje je najvećim dijelom odgovorilo s razumijevanjem i humanošću. Oni često komentiraju i kako su vlasti, uključujući sigurnosni sektor (policija, granična policija), postupale prema njima s poštovanjem i humanošću“, istakao je Auweraert.

Auweraert je pojasnio da se procjenjuje da je trenutno u zemlji oko 7.000 migranata.

„Većina ih dolazi iz Pakistana, Afganistana, Bangladeša, Iraka, Sirije i Irana“, kazao je.

Na naše pitanje da li možemo vjerovati izvještajima i naslovima koji govore da na granici BiH stoji više stotina hiljada migranata, Auweraert kaže da mislim kako to nije slučaj.

„Gledajući da je od početka migrantske situacije oko 47.000 ušlo u zemlju i da se u državi nalazi 5.000-7.000 ljudi, jasno je da većina njih uspijeva napustiti Bosnu i Hercegovinu“, zaključio je Auweraert.