Alija Sirotanović: Srce, ruke i lopata

Alija Sirotanović, ime je koje simbolizira jedan period i koje je urezano u kolektivno sjećanje iz vremena SFR Jugoslavije. Riječ je o rudaru rođenom 1914. godine u selu Trtorići kod Breze.

Postao je živa legenda, simbol radničke klase i obnove. Nakon Drugog svjetskog rata u zemljama socijalizma na inicijativu SSSR su pokrenute akcije obaranja rekorda u proizvodnji. Rekordi u građenju kuća, košenju trave i slično.

On je bio taj naš radnik, iako smo ga upamtili samo kao starca i penzionera jer smo premladi da se sjećamo vremena u kojima je u radu bio skriven smisao napretka i u kojima se u komunizam vjerovalo na način na koji se u časovima sreće i zanosa vjeruje u besmrtnost duše...

Miljenko Jergović

U julu 1949. godine Alija Sirotanović je, na savjetovanju sa stručnim osobljem Rudnika i kopača, predložio da se njegovoj brigadi omogući rad na tri radilišta i dao obavezu da će premašiti rekord čuvenog sovjetskog rudara Stahanova.

Alijina brigada je, nakon prihvaćanja prijedloga, 24. jula 1949. godine počela s obaranjem rekorda. Jama 1 u kojoj je srušen rekord bila je poznata kao Rov vojvode Putnika. Predsjednik komisije tada je napisao:

Alija Sirotanović je, sa svojih osam komorata, za osam sati rada iskopao 152 tone uglja (253-ja kolica), prebacio normu za 215%, srušio dotadašnji rekord Stahanova za 50 tona i postigao svoj svetski rekord u iskopu uglja.

Za ovaj čin dobio je nagradu AVNOJ-a i bezbroj drugih priznanja i odlikovanja. Legenda kaže kako je jedino što je tražio od Tita bila - veća lopata.

Novčanica od 20.000 dinara (Foto: Arhiv)
Ipak, u rodnom selu mu je izgrađena nova kuća pored stare.

Njegov podvig punio je retke jugoslovenskih novina tog doba. Sirotanovićev rekord obaran je više puta, i to već iste godine. Unatoč tome, Alija Sirotanović ostao je sinonim udarnika i junaka socijalističkog rada.

Jedna mala ulica na periferiji Breze nosi ime Alije Sirotanovića, a u krugu rudnika stoji njegova bista. Preminuo je u 76. godini na današnji dan, 13. maja 1990. godine.

Česte greške koje se povezuju sa Sirotanovićem

Iako često vlada mišljenje da se na naličju novčanice od 1000, a kasnije i od 10 dinara nalazio lik Alije Sirotanovića to nije tačno. Na novčanici se nalazio Arif Heralić, radnik željezare iz Zenice.

Također se često može naći podatak da je film Čovjek od mermera poljskog režisera Andrzej Wajda inspirisan Sirotanovićevim djelom. Film je inspirisan Mateušom Birkutom, koji je bio zidar.

Lopata, kao što mnogi misle, uopšte nije bila Alijina primarna alatka. On je najčešće koristio pneumatsku bušilicu, a navodno je radio i sa dvije u isto vrijeme.