Alan Ćatović, zaljubljenik u astronomiju fotografiše fascinantne nebeske prizore

Ko prati Astronomsku grupu Sarajevo na Facebooku, može samo ostajati zadivljen sa svakom objavljenom fotografijom svemira osnivača grupe Alana Ćatovića. Ovom mašinskom inženjeru je velika ljubav njegov hobi – astronomija.

Navodi za Radiosarajevo.ba da je njegovo zanimanje za svemir počelo davno i to nakon što je prvi put vidio istinski tamno nebo kod nane u Prijepolju.

"Poslije toga je krenula faza učenja: kupovanje knjiga i enciklopedija. O astronomiji nisam ni od koga učio, čitao sam knjige uglavnom. Posmatranja su počela u ranoj dobi, a nastavila se u poratnom periodu. Sjećam se da sam se npr. s prijateljima još u gimnazijskim danima znao diviti nebeskom svodu i da smo ponekad posmatrali zvijezde iz parka na Dobrinji", govori Ćatović.

Foto: Alan Ćatović / Mliječni put iznad stećaka (Prečansko polje) - naša galaksija, najbolje se vidi tokom ljetnog perioda ("izvire" približno iznad planine Treskavica u blizini Sarajeva). Najbolji položaj za posmatranje Mliječnog puta u okolini Sarajeva je na okolnim planinama gdje je manje svjetlosnog zagađenja i gdje je veće vidno polje. Npr. okolina Dejčića je veoma pogodna (Prečansko polje), sa nekoliko lokacija sa stećcima koji upotpunjuju ugođaj. Slika obuhvata stećke (Kaurska nekropola) na prečanskom polju kod Dejčića i Mliječni put. U kadru se vide: Saturn blizu centra galaksije, galaktički disk, međuzvjezdana materija i tamniji molekularni oblaci prašine, različite magline i porodilišta zvijezda (Laguna, Trifid, Orao, Omega...). Snimano je sa modificiranim (za IC dio spektra) aparatom Canon 1100D na EQ postolju SW Star Adventurer, objektivom Tokina 11mm pri f2.8. 

Svoje sjajne fotografije svemira dijeli na Facebooku, a one su dovedene do perfekcije. Ćatović navodi da je i to krenulo slučajno, kao što to obično biva:

"Poželio sam slikati nebo jer je to najbolji način da i sami naučite nešto više o svemiru ali i da drugima približite svemir. Vježbom sam polako napredovao i sada mogu praviti relativno dobre fotografije. Sve to je zahtijevalo mnogo rada, učenja, fizičkog napora i finansijskih sredstava. Definitivno nije hobi za one sa slabim leđima."

Njegov prvi teleskop je bio, kaže, jeftini refraktor od 100 KM.

"Vremenom smo uzeli bolje i sada imamo apohromatske refraktore 50/330mm – za širokokutne snimke i 120/900mm – koristimo za većinu snimaka i posmatranje, kao i Schmidt – Cassegrain 200/2000 mm za planete i manje galaksije, te za posmatranja", kaže Ćatović.

Astronomska grupe Sarajevo je neformalna, virtuelna grupa sa oko 1.200 članova koja okuplja ljubitelje svemira, a koja je nastala 2014. godine. Navodi da je grupa specifične tematike pa se njen broj nije naglo povećavao.

"Ljudi su vidjeli da se kvalitetno radi, prepoznali su našu ljubav prema univerzumu i broj članova se iz dana u dan povećava. U svakodnevnoj smo interakciji s ljudima, i na taj način širimo spoznaju o astronomiji“, govori Ćatović.

Posmatranja svemira radi iz Sarajeva, najčešće na Dobrinji, ali i Igmana. Snimanja bh. astrofotografi vrše i iz samog grada – Stupa i Miševića, ali i s Bjelašnice gdje je manje svjetlosnog zagađenja. Ljeti najviše snimaju jer je zimi najčešće magla i oblačno vrijeme.

Najdraže mjesto za astrofotografiju mu je Prečansko polje kod Dejčića, no, navodi Ćatović, sada se tu gradi neko naselje i nada se da neće uništiti lokalnu prirodu,

Ćatović navodi da su kroz vrijeme usvojili znanje da mogu snimati sve moguće tipove astrofotografije (planete, Sunce, magline, galaksije, skupove zvijezda, obrada Hubble snimaka) i naučne (astro) fotografije (diferencijalna fotometrija, astrometrija, spektroskopija, uskopojasni snimci).

„Snimili smo objekte od snježne pahuljice (makro-snimak) do planete WASP-10B koja orbitira zvijezdu udaljenu oko 462 svjetlosne godine. Slikama uvijek pokušavamo ispričati neku priču, bilo da je ona naučna ili neka spona između estetike i nauke“, govori Ćatović.

Napominje da mu je omiljena fotografija galaksije Andromeda zbog njene ljepote i svega onoga što ona predstavlja jer, navodi Ćatović, njeni fotoni koje sada vidimo su na put prema nama krenuli prije 2,5 miliona godina.

Na pitanje šta bi od opreme preporučio početnicima, zaljubljenicima u astronomiju, Ćatović navodi da je za ovaj lijepi hobi najpotrebnija volja, potom dobra literatura iz astronomije koju nije teško naći. Za početak mogli bi početi s Alanovim knjigama Naš svemir i Alhemičari univerzuma za koje šaljivo govori da „drugi kažu da nisu loše“.

„Kada imate volju, možete sve. Krenete s čitanjem knjiga, potom nabavite neki manji teleskop ili bolji dvogled sa posmatranje, a ako vam se svidi, probate nabaviti neki još bolji teleskop sa kojim možete posmatrati nebo ali i snimiti poneki objekat. Uz to vam treba i kamera (dslr ili ccd). Za duže ekspozicije, potrebna je i dodatna kamera za vođenje teleskopa (poništavanje rotacije Zemlje). Slike možete obrađivati npr. u Photoshopu“, govori Ćatović.

Na pitanje da li se nada da će nekada otkriti neku kometu ili asterod, Ćatović govori da vjeruje u to da bi mogli otkriti neki novi asterod čim nabave bolju kameru, ali da su snimali do sada već neke poznate asteroide.

Vama preporučujemo da se ako imate ljubav prema zvjezdanom nebu i dobrim fotografijama, pridružite grupi i pratite rad ovih ljubitelja svemira koji postavljaju fotografije ravne onima koje vidimo kod NASA-e.