Astronautkinja Marsha Ivins za Radiosarajevo.ba: Vjerujem u vanzemaljski život

Marsha Ivins je kao mala znala šta želi biti kad poraste, i to onog momenta kada je Jurij Gagarin odletio u svemir. Svoj san Marsha je i ispunila.

Marsha Ivins je rođena je 1951. godine u Baltimoreu, SAD, a danas je  umirovljena astronautkinja NASA-e. Trenutno je u posjeti Bosni i Hercegovini, gdje je došla održati prezentacije o interesantnom životu astronauta u nekoliko gradova naše zemlje.

Ekipa portala Radiosarajevo.ba imala je sreću da je američka astronautkinja ubaci u svoj raspored i odgovori nam na nekoliko pitanja prije prezentacije o svojim interesantnim putešestvijama. 

Marsha Ivins je veteranka pet misija, a provela je ukupno 55 dana u svemiru na Međunarodnoj svemirskoj stanici. Iako je kao inženjerka radila za NASA-u, u program za astronaute je ušla tek u trećem pokušaju.

Marsha je prvi put u svemir letjela 1990. godine, a za Radiosarajevo.ba Marsha Ivins govori o tom prvom letu:

"Gledaš sve te slike Zemlje iz svemira, slušaš priče tuđih iskustava, treniraš za to putovanje, ali ništa te ne pripremi na činjenicu da više nisi na planeti Zemlji. Ko kaže to? Nisam više na Zemlji! Nadala sam se da ću u ovim godinama prihvatiti to kao letenje avionom u drugi grad, državu, a nije tako. Nevjerovatan je osjećaj gledati Zemlju ispod sebe, to je malo kao kada se Doroti okrenula Totu i rekla: 'Nismo više u Kanzasu'. To je jednostavno takav osjećaj.

Sve moje misije putovanja u svemir su bile jako interesantne, ali meni je bilo najzabavnije zadnje putovanje, kada sam bila dio tima za sastavljanje. Rukovala sam robotskom rukom, to je, zapravo, bila najteža, najkompliciranija, najstrašnija stvar koju sam radila u svemiru. Sjedim i pričam s vama ovdje –očito je da je sve prošlo odlično! Nisam ništa polomila u Međunarodnoj svemirskoj stanici, tako da je sve u redu", vedro zaključuje astronautkinja. 

Naša sagovornica napominje da su svi ti letovi u svemir bili jako inspirativni za njenu generaciju i navodi interesantnu činjenicu:

"Već pedeset godina svaka tehnologija napreduje, javljaju se i nove, osim u ovim koje se tiču odlaska u svemir, još uvijek koristimo istu tehnologiju kao i prije 50 godina, to je zaista još pravo čudo!“

Marsha je bila jedna od  konsultanatica za film Interstellar, unajmili su je da bude dostupna glumcima ako budu željeli saznati više o tome kako je biti u svemiru. Na naše pitanje koliko u tom filmu ima nauke a koliko fikcije, barem po pitanju koncepta koji su u njemu obrađeni, poput intergalaktičkih putovanja, putovanja kroz prostor i vrijeme, crvotočina i crnih rupa.

Marsha Ivins kaže:

"Christopher Nolan pravi divne filmove, filmove o kojima dugo razmišljaš nakon što izađeš iz kina. U Interstellaru je većinom  fikcija, ali bazirana na nauci. Kip Thorne, konsultant filma, vodeći je ekspert za crne rupe i crvotočine, a film je zasnovan na njegovoj nauci. On je napisao i knjigu 'Making a Interstellar'. Kada je režiser u filmu želio napraviti neka odstupanja, Thorne to nije dopuštao jer je želio da bude što tačnije preneseno. Možda ima i malo umjetničkog izraza, kao što svaki film mora imati, ali u svakom slučaju, film je odličan.“

Naša sagovornica je bila konsultantica i za dokumentarni film „A Beautiful Planet“, za njega kaže da prikazuje sve kako stvarno jeste, da tu nema umjetničkog izraza i da je bio užitak raditi na njemu.

Na konstataciju da je svaki astronaut sigurno ljubitelj naučne-fantastike, Marsha Ivins navodi da je kao dijete pročitala sve klasike tog žanra, no ne može izvojiti omiljenog pisca: „Što se tiče SF TV-serija, moram reći da sam više za Star Trek nego za Star Wars, a omiljeni film mi je Apolo 13, zato što je vrlo precizno obrađen, jednostavno je najbliži istini.“

Navodeći pitanja koja joj vjerovatno svi postavljaju, došli smo i do pitanja o vanzemaljcima: „Vjerujem u vanzemaljski život, ali moram napomenuti da nisam vidjela nijednog vanzemaljca. Kada vidite to prostranstvo, toliko galaksija, naravno da se pitate kako bi uopće bilo moguće da smo sami. Nismo ih još otkrili, ili nas nisu još otkrili.“

Nismo mogli izostaviti ni aktualnog Elona Muska i pitanje važnosti kolonizacije drugih planeta, na šta je naša sagovornica Ivins rekla:

"Kao ljudska bića mi želimo da znamo šta otkrivamo. U jednom momentu treba da idemo i da se širimo, to je u ljudskoj prirodi. Da li će to uraditi Elon Musk ili neko drugi – ne znam. On je biznismen komercijalne kompanije, a takve kompanije ne mogu postojati bez profita, a bez profita ne može se investirati u novu tehnologiju da bi se pomaknule granice istraživanja u svemiru. Ne koristi novu tehnologiju, on koristi istu onu koja se koristi posljednjih 50 godina. Marketinški plan mu se razlikuje od vladinog, a tu je potrebno uspostaviti partnerstvo. Musk je rekao – napravit ću ono što mogu priuštiti, a ako vlada to želi – prodat ću im. To nije nešto što te dovodi na Mars, to te ne dovodi nigdje.“

Marsha Ivins napominje da nema kolonizacije Marsa dok se ne otkriju i ne razviju nove tehnologije koje mogu to podržati, a za opstanak ljudske vrste u budućnosti – kolonizacija je neminovna: „Mars je možda samo baza za trening u potrazi za egzo-planetama, planetama koje mogu podržati život.“

Tražili smo i komentar na trend koji se širi društvenim mrežama gdje ljudi komentiraju da je Zemlja ravna, Marsha se nasmijala i rekla: „Zemlja nije ravna! Pitala bih ih šta se dešava na rubu Zemlje.“

Globalno zagrijavanje Marsha komentira kao problem koji se zapravo još uvijek pokušava razumjeti:

"Da li je to nešto što se dešava zbog ljudi na planeti ili nešto što se dešava kao neki ciklus planete, ne bih znala reći, vjerovatno pomalo od oboje. Industralizacija to svakako čini i intenzivnijim.“

Morali smo prekinuti razgovor jer su uzbuđena djeca ulazila u salu u Networksu, jedva čekajući da čuju o životu astronautkinje. Ivins im je, potkrepljujući slikama i video-isječcima, pojašnjavala sve o gravitaciji, svakodnevnom životu na Međunarodnoj svemirskoj stanici i pojašnjavala kako se voda i hrana čuvaju u kesicama.

Astronauti moraju vježbati oko dva sata dnevno, navela im je Marsha, tako da se neki na Zemlju vrate u boljoj formi nego kada su letjeli za svemir. Kada vježbaju i trče po traci, moraju biti zakačeni za traku, spavaju u specijalnim zakačenim vrećama za spavanje, a odnedavno mogu čak i uzgajati cvijeće.  

Svima je bio interesantan podatak da se urin astronauta filtrira te se od njega dobiva pitka voda koja se dalje koristi na svemirskoj stanici.

Marhsa je i prva osoba s dugom kosom u svemiru, pa možemo samo zamisliti kako izgleda njena kosa u bestežinskom stanju. 

Marsha Ivins je svako obogatila znanjem svoju publiku u Sarajevu, a ovu interesantnu priču širi dalje po BiH. Naime, Marsha je jedna od govornica na panelu na Festivalu savremene žene u Tuzli.