104 godine od smrti Silvija Strahimira Kranjčevića

Silvije Strahimir Kranjčević bio je jedan od velikih pjesnika ovih prostora, a smatra se najznačajnijim pjesnikom realizma.

Rođen je 17. februara 1865. godine u Senju. U rodnom je gradu je i započeo školovanje, ali zbog svoje buntovne naravi nije maturirao nakon završetka gimnazije. Želio je postati svećenik te 1883. odlazi na teološki studij u Rim. Brzo odustaje od studija i dolazi u Zagreb gdje upisuje kurs i nakon godinu dana postaje učitelj. U Hrvatskoj nije mogao da nađe posao te dolazi u Bosnu, gdje je, kao učitelj, radio u nekoliko bosanskih gradova - sve dok svoje stalno prebivalište nije pronašao u Sarajevu, 1893. godine.

Svoju prvu pjesmu Zavjet objavio je još kao osamnaestogodišnjak u Hrvatskoj vili. Kranjčevićev poetski početak obilježile su uglavnom patriotske i pjesme ljubavne tematike, da bi, kako je sazrijevao, sve više prelazio na područje humanizma i kosmičkih vizionarskih trenutaka u svojim djelima.

Prvu zbirku pjesama Bugarkinja objavio je 1884., gdje kroz istančanu, ali i naglašenu poetičnost potvrđuje svoja politička uvjerenja. 1898. objavljuje i svoju drugu zbirku jednostavno nazvanu Izabrane pjesme. U periodu od 1902. do 1908. objavio je još dvije zbirke, Trzaji i Pjesme, dok su Pjesnička proza i Izabrana djela objavljene nakon njegove smrti.

Kao pjesnika zanimale su ga sve brige i tegobe naroda, a izražavao ih je uz pomoć biblijskih i antičkih parabola, simbola iz historije kršćanstva i židovskog naroda; njihovom je alegoričnošću odijevao temeljna ljudska pitanja o svemiru, o životu, o neskladu ideala i stvarnosti, o svrsi čovjeka i prirode, o vjeri, o Crkvi, o Bogu, o smrti, o ljubavi i suzi, o grijehu i o sreći, o pravdi, o slobodi - o pitanjima koja bi inače bila više nego obična; o tragikomediji svijeta, za koji ni on, kao ni njegova velika pjesnička simpatija Heine, nije uvijek pravo znao, je li bolnica ili umobolnica.

U Sarajevu je punih osam godina (1895.-1903.) uređivao književni časopis Nada, koji je izdavala Zemaljska vlada Bosne i Hercegovine. Zvanični urednik je bio vladin savjetnik Kosta Hormann, a stvarni urednik časopisa, Hormannovim povjerenjem, bio je Kranjčević. Uživao je zaista veliku slobodu i zahvaljujući njoj Nada je okupljala najuglednije književnike tog doba te postala uticajnim modernističkim časopisom. U njoj je objavio veći broj svojih književnih prikaza i ocjena.

Kranjčević je, nakon teške bolesti, preminuo u Sarajevu 29. oktobra 1908., ne navršivši 44-u godinu života. Grad u kojem je živio i radio odužio mu se ulicom i jednom osnovnom školom sa njegovim imenom.