Zemaljski otkrio intimni život antičkog čovjeka i opasnost života arktičkog

Izložba "Ars erotica" Adnana Busuladžića otvorena je u etnološkom odjeljenju Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine kao jedna od manifestacija obilježavanja 129 godina tog muzeja.

Izloženo je oko 70 arheoloških antičkih eksponata koji potječu s prostora Grčke i Bosne i Hercegovine.

Ti eksponati se već dugo čuvaju u Zemaljskom muzeju, ali je mali dio dosad izlagan javnosti.

Nerijetko su to predmeti iz antičkog doba, posude, vaze, figurice i sl., s motivima erotskog.

Busuladžić ističe da eksponati svjedoče o intimnom životu i običajnoj praksi te vrste u antičko vrijeme.

Otvorenju izložbe i drugim večerašnjim sadržajima povodom obilježavanja 129. rođendana Zemaljskog muzeja BiH, prisustvovao je izuzetno velkiki broj posjetilaca.

A u etnološkom odjeljenju Muzeja otvorena je izložba fotografija “Arktičke sudbine” francuskog autora Nicolasa Mingassona. Izložba je realizirana uz podršku Francuskog instituta u BiH.

Ambasadorica Francuske u Bosni i Hercegovini Claire Bodonyi na otvorenju je kazala da je izložba već predstavljena u Parizu, u Muzeju čovjeka, najvećem francuskom muzeju antropologije.

Tamo je ove fotografije vidio veliki broj ljudi iz BiH koji žive u Francuskoj, dodala je ambasadorica naglašavajući saradnju Ambasade u Sarajevu i Zemaljskog muzeja BiH.

Eksponati su 70 fotosa s prizorima iz života arktičkog čovjeka, odnosno kulture u opasnosti, po riječima francuske ambasadorice.

Autor fotografija Mingasson je rekao da izložbom želi prikazati svakodnevni život naroda Dolgana u svoj njegovoj raznovrsnosti, pokazati tradiciju tog naroda i prilagođavanje modernim vremenima, stariju populaciju vezanu za njihova sela, njihovu djecu i unuke čiji pogled sve više privlači jug i koji vlastitu budućnost zamišljaju daleko od zavičaja.

Dolgani iz sjevernog Taymyra su jedna od najizolovanijih zajednica na ruskom Arktiku.

Iako je većina tog naroda koji se bavi uzgojem sobova odavno prihvatila ‘sjedilački’ način života, neke porodice su ostale nomadski stočari i žive u skladu sa sezonskim kretanjima stada.

Izvan regije se vrlo malo zna o tim ljudima koji potječu s krajnjeg sjevera Rusije.

Dolgani se moraju nositi ne samo s ekstremnim vremenskim uslovima na Arktiku, već i s činjenicom da su daleko od administrativnih centara, kazao je između ostalog autor fotografija.  

Otvorenju izložbe, kao i ostalim večerašnjim sadržajima u Zemaljskom muzeju biH, upriličenim povodom 129. rođendana te institucije kulture, prisustvovao je veliki broj posjetilaca. 

Zemaljski muzej je predstavio članske kartice želeći se tom praksom približiti evropskim i svjetskim muzejima.

Direktor Muzeja Mirsad Sijarić je kazao da na taj način građani mogu postati dio Zemaljskog muzeja BiH i tokom cijele godine koristiti pogodnosti članstva u klubu.

Ponuđene su četiri vrste kartica: studentska/volonterska, godišnja članska/poklon karta, prijatelj muzeja i partner muzeja s cijenama od 30, 60, 500 i 1.000 KM.

"Dugo smo trpjeli kritike da kao muzej nemamo nikakve pogodnosti, nadamo se da će se naši posjetioci odazvati ovom projektu", rekao je Sijarić naglašavajući da iste prakse slijede svjetski muzeji.

Namjera je, kakao je istakao, da kao u velikim gradovima posjetilac s jednom karticom, koju plati jednom godišnje, koristi sve usluge.