Večeras otvorenje izložbe 'Theatrum Memoriae: Narodno pozorište Sarajevo 1921–2021'

Brojnim događajima kojima se obilježava stogodišnjica postojanja Narodnog pozorišta Sarajevo, večeras će se pridružiti i izložba koja predstavlja grandioznu historiju ove kuće  „Theatrum Memoriae: Narodno pozorište Sarajevo (1921–2021)“

Autor izložbe je historičar umjetnosti i komparativist iz Sarajeva Igor Vučak, koji je kroz medij pozorišne fotografije nastojao oslikati svako desetljeće u historiji Kuće na obali. 

Izložba će biti postavljena na panoima izloženim na Trgu Susan Sontag, odnosno u foajeu Narodnog pozorišta Sarajevo, a njeno otvaranje planirano je večeras, prigodom premijere opere Prodana nevjesta.  

Trending

"San postaje stvarnost": Pogledajte kako će izgledati nova južna tribina na Grbavici

U nastavku pročitajte uvodni tekst koji je autor napisao povodom izložbe.

Piše: Igor Vučak 

Stogodišnjica postojanja Narodnog pozorišta Sarajevo – jedine bh. teatarske kuće koja pod svojim krovom objedinjava Dramu, Operu i Balet – ove jeseni bit će proslavljena izvođenjem tri premijere kojima je (prije 100, 75 i 71 godinu), inaugurirano djelovanje tri njegova umjetnička segmenta. Pored „Protekcije“ (Nušić), „Prodane nevjeste“ (Smetana) i „Žetve“ (Papandopulo), sarajevsko Narodno pozorište je kroz svoje stogodišnje djelovanje realizovalo preko 1500 premijera, a sve to u unutrašnjosti jedne od najimpozantnijih austrougarskih građevina u srcu grada, u nekadašnjem Društvenom domu koji je 1896. projektovao Karel Pařík – „Čeh koji je gradio evropsko Sarajevo“.

Povodom tih nevjerovatnih stotinu godina, Narodno pozorište će upriličiti izložbu pod nazivom „Theatrum Memoriae: Narodno pozorište Sarajevo (1921–2021)“. Kao izložba minimalističkog karaktera, ona kroz odabranu arhivsku građu nastoji približiti neke od značajnih trenutaka Drame, Opere i Baleta koji su obilježili svako od deset desetljeća u historiji velike Kuće na Obali. Na Trgu Susan Sontag tako će u utorak, od večernjih sati oživjeti mnogi pozorišni trenuci „izmješteni“ iz unutrašnjosti teatra na otvoreni urbani prostor trga, na taj način približavajući pozorišnu historiju građanima i publici.

Kroz fotografije predstava, pred nama će ponovo oživjeti neki od književnih likova iz djela Molièrea, Shakespearea, Čehova, Strindberga, Brechta, Millera, Becketta, Pamuka, Kulenovića, Nušića, Selimovića, Samokovlije, Sidrana i drugih značajnih domaćih, regionalnih i inostranih autora.

Publika će moći vidjeti i neke odabrane trenutke iz domaćih i klasičnih opera: „Prodana nevjesta“, „Don Carlos“, „Moć sudbine“, „Koštana“, „Carmen“, „Hasanaginica“, „Don Pasquale“, „Turandot“, „Nikola Šubić Zrinjski“, „Aida“ i „Ekvinocij“, samo su neke od njih. „Theatrum Memoriae“ će ponuditi i osvrt na značajne trenutke iz baletne umjetnosti: „Žetva“, „Grozdanin kikot“, „Ohridska legenda“, „Labudovo jezero“, „Giselle“, „Bahčisarajska fontana“, „Bolero“, „Carmen“, „Hasanaginica“, „Okovani Prometej“, „Plavo“, te međunarodno nagrađivane scenske kantate „Carmine Burane“ premijerno izvedene u NPS 1984. godine.

Izložbu „Theatrum Memoriae“ organizuje Narodno pozorište Sarajevo povodom 100 godina svoga postojanja. Autor koncepta izložbe je historičar umjetnosti i komparativist Igor Vučak, dizajn i grafička priprema djelo su dizajnera Dine Hujića (Agencija Fabrika), a izvršni producent projekta je Ismar Hadžiabdić (NPS). Posebno zahvaljujemo Arhivu NPS (Maida Mehić-Avdić).

Pored fotografija koje prikazuju samo neke od mnogobrojnih projekata Narodnog pozorišta kroz dekade njegovog historijskog razvoja, svaki od „panoa pozorišnih sjećanja“, ili, drugim riječima, svaki segment izložbene postavke proširen je i hronološkim aspektom. Vremeplovom unutar kojeg publika može pronaći izdvojene pozorišne projekte, predstave, gostovanja, nagrade, ali i neka od velikih pozorišna imena upisana u historiju NPS, koliko je to prostor izložbe dozvoljavao.

Mnogobrojni domaći i gostujući reditelji, umjetnici ansambala Drame, Opere i Baleta iz različitih generacija, kompozitori, dirigenti, koreografi, scenografi i kostimografi, teatrolozi i upravnici, doprinijeli su – zajedno sa pozorišnim radnicima i onim tihim ljudima iza scene – historijskom razvoju Narodnog pozorišta kroz njegovo sada već stogodišnje djelovanje u Bosni i Hercegovini. Pozorište je u svim tim desetljećima bilo jedan od najznačajnijih hramova bh. kulture i umjetnosti.

Kao i uporište građanskog duha, pamćenja i društvene svijesti, pokazujući svojim dugogodišnjim djelovanjem da može biti i uporište onog neprocjenjivog fenomena povezanog sa gradom u kojem danas obilježava stogodišnji jubilej svoga postojanja... Sa Sarajevom, njegovim nepokolebljivim duhom i njegovom kulturom, kroz desetljeća.