Teodora Marković i Luka Jovanov: "Stvari su stigle dotle da je bunt neizbježan"

U Sarajevskom ratnom teatru će 24. marta premijerno biti izvedena predstava Preobrazba: Geneza jednog propadanja, nastala prema tekstu Teodore Marković, s rediteljskim potpisom Luke Jovanova.

Preobrazba: Geneza jednog propadanja govori o osvajanju slobode jedne žene, o njenom razvoju i emancipaciji i ostvarenju potreba i želja uprkos uticajima sredine i tradicije. Kroz osam scena pratimo rast i razvoj glavne junakinje od njenog rođenja do smrti. Scene karakteriše poigravanje klišeima usmene tradicije, kritički odnos prema patrijarhalnom načinu mišljenja i odgajanja, kao i savremeni otklon prema antičkom nasljeđu u kontekstu kreiranja narativa i likova. Tekst zapravo ukazuje na političku odgovornost i krizu porodice čitavog jednog podneblja tretiranjem transgeneracijske traume kao ključnog narativnog motiva.

Izvorna ideja

Mladi autorski dvojac iz Srbije je povodom premijere govorio za portal Radiosarajevo.ba.

Trending

Pionirska dolina dobila nove stanovnike: Provjerite ko je stigao ovog proljeća

Preobrazba: Geneza jednog propadanja je inače dramski tekst s kojim je Marković magistrirala na FDU u Beogradu, a koji je utemeljen na psihološkim istraživanjima Erika Eriksona.

"Ne mogu da kažem da sam izvornu ideju imala odmah u jednom trenutku. Ona se razvijala mjesecima tokom studija na Masteru, gdje smo se upoznali Luka i ja. Ono što mi je bilo važno je da sam uočavala neke obrasce u kojima mi se nije dopadalo funkcionisanje žene u određenim sistemima vrijednosti i poimanju svijeta. Bilo mi je važno da napišem tekst koji će tematizovati baš to koliko sredina može biti surova prema ženskom biću, a ujedno i koliko jedna žena mora biti jaka da bi se suočila s njima.

09.01.26. 18:42

Autorski projekat Selme Spahić: U SARTR-u počele probe za predstavu "Mekoća"

Koliko god da sam ja autorica teksta, uvijek moram da napomenem to da je Luka imao prosto nezamjenjiv doprinos razvitku teksta i podršci. Čitao ga je u svim razvojnim fazama, tako da mi je on bio prva i jedina solucija za postavku ovog teksta u pozorištu. Veoma sam sretna što sad imamo priliku da radimo u SARTR-u. Prošlo je dvije godine od nastanka teksta i eto nas ovdje", rekla je Marković za portal Radiosarajevo.ba.

Jovanov nam je otkrio kako je bilo samu ideju prenijeti na scenu.

"Izazovno, jako. Teodorin tekst je užasno uzbudljiv, ali to uzbuđenje dolazi iz višeslojnosti i jednog vrlo kompleksnog spisateljskog postupka u kojem se mijenjaju i transformišu žanrovi, onda posljedično i stilovi, što jako dobro radi za tekst, ali je vrlo ozbiljan zadatak za rad na sceni.

Taj aspekt je meni bio istraživački jako inspirativan, a mislim da su ekipa i čitav autorski tim neopisivo mnogo doprinijeli tome da ovo izgleda kako izgleda, i svojim zalaganjem i razumijevanjem teksta, iskustvima koja su bili spremni da podijele s nama i na kraju krajeva time da smo se na neki način ideološki i idejno poklopili u odnosu na Teodorinu zamisao", istakao je Jovanov.

Univerzalni obrasci

Posmatrajući stvari iz perspektive publike i kako će ona shvatiti poruku, Marković se vodila samo jednim.

"Mislim da su obrasci koji se koriste u tekstu izuzetno univerzalni i svakodnevni, da nema ničeg komplikovanog u smislu gledanja. Svako će se prepoznati u tome, i muškarci i žene. Tekst jeste izvorno o jednoj ženi, ali je zapravo priča o lošem utjecaju patrijarhata i na muškarce i na žene podjednako. Nekako mislim da će svi uočiti obrasce s kojima se susreću svakodnevno. Ono što ja želim i što bih voljela da se ostvari je da publici bude zanimljivo.

Tokom pisanja se uopće nisam brinula da li će razumjeti, nego da li će im biti zanimljivo. Trudila sam se da tekst ima određeni ritam i prosto neki život koji će publici biti stalno neizvjestan, stalno postavljati pitanja, ponekad davati odgovore, ali nužno teretiti publiku da introspektuje i razmišlja o onome što je okružuje i na koji način je ona involvirana u to", poručila je Marković.

Iako je iz Beograda, Marković je odlučila za premijeru izabrati Sarajevo, a objasnila nam je i zbog čega.

"Moja poslovna veza sa Sarajevom traje već godinu i po dana i nekako se ovdje osjećam jako domaće, lijepo mi je i ovo je naš drugi projekat tu. Imala sam jaku želju da se tekst postavi ovdje. Nisam uopće ni razmišljala o Beogradu, što je čudno, jer sam od tamo. Tako da smo ponudili tekst SARTR-u, njima se dopalo to i eto nas ovdje.

Nekako smatram da je Sarajevo trenutno u fazi kulturnog napredovanja i mislim da je SARTR jedno divno mjesto koje pruža prostor mladim autorima. A zbog cijele trenutne situacije u Srbiji i izazovima s kojima se susrećemo u kulturi i društvu, imala sam želju da se prosto izmaknemo iz toga i radimo još jedan projekat ovdje. Hvala SARTR-u, Maji Salkić i cijelom ansamblu što su nam dali prostor za rad", kazala je Marković.

Jedini odgovor

Marković i Jovanov bili su prijatelji s Erdoanom Morankićem, umjetnikom koji je stradao u tragičnoj tramvajskoj nesreći 12. februara. Njegova pogibija pokrenula je masovne proteste mladih, poput onih u Beogradu i Srbiji, a sve s istim ciljem.

"Mislim da je došao trenutak u kojem su stvari stigle dotle da je bunt neizbježan. Dakle, mislim da u ovom trenutku pitanje bunta i nepristajanja više nije pitanje izbora, nego prosto uslovnosti koje su dovele do toga da bunt postane jedini odgovor i da se pretvori u način mišljenja i življenja.

Mislim da se takve stvari događaju u nekim periodima i da prosto, na nivou razvoja i civilizacijskom i društvenom, očigledno mora da stignemo do te tačke. Mi smo trenutno u njoj. Kako će to da se razvija, ne znam, ali mislim kad se to jednom otvori, da više nema nazad. Ono što je možda ključno pitanje ovog trenutka, i ličnih i političkih uvjerenja, je kako se taj bunt artikulište i u šta on treba da se pretvori. To je nekako moje viđenje stvari", podvukao je Jovanov.

Za Marković su protesti jedini način borbe protiv tuge i boli.

"Pored toga što mi je nenormalno teško, s druge strane mislim da je vid protesta jedina iscjeljujuća stvar protiv boli, jer svako traži neku pravdu. Mi smo bili na protestima u Beogradu mjesecima, ja sam ovdje na protestima kad god mogu i to je neki moj vid borbe s trenutnom tugom koju osjećam kao njegova prijateljica.

Ono što mogu da kažem je da sve što budem radila na dalje, radit ću s mišlju na koji način me je on kao osoba podržavao i bio mi inspiracija. Nadam se da će naša kolektivna borba imati uspjeha", zaključila je Marković u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba.

Autorski tim predstave, pored reditelja Luke Jovanova, te autorice teksta i dramaturginje Teodore Marković, čine Monika Močević, koja je zadužena za scenografiju i kostim, Tihomir Radić, koji je radio kompoziciju i dizajn zvuka, dok iza koreografije i scenskog pokreta stoji Emir Fejzić.

Glumački ansambl predstave čine Selma Alispahić, Ana Mia Karić, Džana Džanić, Hana Zrno, Matea Mavrak, Sead Pandur i Faruk Hajdarević.

Tekst Preobrazba: Geneza jednog propadanja nagrađen je na konkursu "Slobodan Stojanović" za najbolji neobjavljeni dramski tekst u 2024. godini i bit će štampan u okviru nagrade, a već je izveden u formi scenskog čitanja u Ateljeu 212 u Beogradu, u režiji Luke Jovanova.