Otpor fašistima: Šta nam Vraca pričaju o prošlosti Sarajeva

Izložba će se u periodu od  6. aprila do 9. maja realizirati na lokacijama Spomen parka Vraca i Historijskog muzeja BiH.

Tematska izložba „Šta nam Vraca pričaju o prošlosti Sarajeva“ podsjeća na historijski značaj gradskog lokaliteta Vraca iz perioda 1941.-1945., ali i značaj spomeničkog kompleksa iz 1981. kao kulturno-historijskog naslijeđa Bosne i Hercegovine.

Austrougarska fortifikacijska tvrđava i omiljeno mjesto izleta Sarajlija, Vraca, u periodu Drugog svjetskog rata pretvoreno je u službeno stratište i gubilište gdje su ubijani građani grada Sarajeva, bilo u pojedinačnim ili masovnim egzekucijama.

Vremenom su Vraca postala sinonim otpora i borbe građana protiv fašizma, pa je na ovom mjestu izgrađen Spomen-park 1981. godine. Izgradnjom je rukovodio Odbor za izgradnju Spomen-parka kojeg je imenovala Skupština grada Sarajeva. Monumentalno zdanje, rad  arhitekte Dobrovića, pejzašiste Maltarića i skulptora Kučukalića, otvoreno je 25. novembra 1981. godine. O autentičnosti i posebnosti kompleksa svjedoče skice za spomenik stratišta kipara Alije Kučukalića, koje je za potrebe izložbe muzeju ustupila porodica Kučukalić.

Stalnu muzejsku postavku unutar kompleksa radio je Historijski muzej BIH, tada Muzej revolucije BIH. Zbog svoje historijske, simboličke, ambijentalne, umjetničke i estetske vrijednosti Spomen-park je proglašen nacionalnim spomenikom 2005. godine. Danas se nalazi u jako lošem stanju.

U okviru izložbe će biti predstavljen plakat Romana Kuduzovića iz projekta Scream Sarajevo, koji aktualizira i problematizira sadašnje stanje spomen-parka.

Historijski muzej BIH, u saradnji sa Gradom Sarajevom, realizira izložbu kao dio zvaničnog programa obilježavanja Dana Sarajeva, a u okviru šire inicijative i aktivnosti koje Muzej sprovodi sa ciljem skretanja pažnje na važnost očuvanja ovog lokaliteta kao kulturno-historijskog naslijeđa Bosne i Hercegovine.