Nova djela Amira Brke: Pjesnik protiv ideologije zla

Na otvaranju manifestacije Ljeto u Tešnju 8. jula ove godine na terasi tešanjske biblioteke bit će održana promocija tri nove knjige Amira Brke, plodnog bosanskohercegovačkog pjesnika iz ovog kraja.

Na promociji će govorit će književna kritičarka iz Beograda Ljiljanja Šop, dr. Enver Kazaz i Milan Garić, pjesnik iz Doboja.

Piše: Faruk Vele

Amir Brka se javnosti predstavlja sa tri nove knjige koje su objavljene ove godine: San o gradu je poema o Tešnju, Sa pjesnikova odra je poema o pjesniku Musi Ćazimu Ćatiću, a te zbirkom pjesama Dijalektika tmine.

Sa novim djelima, opus Amira Brke sada obihvata ukupno 30 knjiga, od toga 16 samostalnih pjesničkih knjiga, što ukazuje na izuzetno predan rad ovog bh. autora.

Privatni album : Amir Brka

Blàgo Tešnju!

Pišući o Brkinom djelu San o gradu, ugledni bh. književik, Ivan Lovrenović, bilježi:

„Blàgo Tešnju! Na imaginarnom atlasu gradova, stvorenih u poeziji i poezijom, pa su stvarniji od stvarnih, upisan je s najvećima. Tešanj Amira Brke“.

Darovi i uzdarja, dodaje Milan Garić, koja od prve Brkine knjige razmjenjuju taj pjesnik i njegov rodni Tešanj najobilniji su i najdragocjeniji u savremenom bosanskohercegovačkom i južnoslovenskom pjesništvu.

„U književnom i kulturnom svijetu Amir Brka i njegov rodni Tešanj svojevrsni su sinonimi. San o gradu, međutim, drugačija je od svih Brkinih pjesama koje se dotiču i tiču grada [...] Nema egzistencijalije koju on nije pjesnički doveo do riječi - gledajući se sa svijetom kroz lice rodnog grada oči u oči. Ova poema, kao ni jedna druga Brkina pjesma, ne krije da je iza tog do bola iskrenog pogleda stajala rodbinska ljubav prema rodnom gradu“, ističe Garić.

Dva pjesnika

Osvrćući se na djelo Sa pjesnikova odra, prof. dr. Enver Kazaz primjećuje da „ne postoji na južnoslavenskom govornom području ni približno sličan primjer empatije i saosjećanja između dva pjesnika - starog, mrtvog, i živog u zenitu stvaranja - niti takvog preslojavanja tradicije kakvo je u ovoj poemi ostvario Amir Brka.

„Bez obzira na mnoge primjere dijaloga između pjesnika, njihovih poetskih opusa i poetika, dijalog između Brke i Ćatića jedinstven je u svim južnoslavenskim literarnim praksama, a ova poema ulazi u red najviših dometa eliotovskog rada u tradiciji, gdje pjesnička savremenost preobražava tradiciju, otvarajući se za nove kanonske vrijednosti budućnosti“, navodi Kazaz.

„Brkina pjesnička logika može se svesti i na formulu - pjesnički jezik vs. ideologije zla“, bilježi o Brkinoj zbirci Dijalektika tmine dr. Anisa Avdagić.

„On se ni ne nastoji prikloniti samo jednom odabranom znanju i transponirati ga u svoj pjesnički jezik, nego se upravo izlaže mnoštvenosti filozofskih glasova koji su u talasima, sa distance, pa i posredovano pristizali i u našu kulturu i tu se naturalizirali. Stoga, iz te mnoštvenosti, a onda i potencijalne kakofonije, Brka artikulira hibridni autorski glas, usput, čini se, provjeravajući može li se u tmini konvencionalnim znakovima uopće govoriti, i s kojim znanjem“, zaključuje Avdagić.

Iz biografije

Amir Brka rođen je u Tešnju 1963. godine, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju.

Diplomirao je književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu (1987.). U Tešnju vodi Centar za kulturu i obrazovanje, glavni je urednik časopisa za kulturu Diwan (Gradačac), a 2010-2014. godine bio je predsjednik Društva pisaca Bosne i Hercegovine.

Pjesničke i prozne knjige: Prirodni redoslijed (poezija), 1996; Bjelina paspartua (poezija), 1997; Zavičajni muzej (poezija), 1998; Antikrist u jeziku (poezija), 1999; Monografija grada (roman) 2001. i 2004; Na pergameni lica: 100 pjesama (1990-2000) (izbor), Sarajevo, 2001; Antikristul în limba (poezija, izbor), Bukurešt, 2001; Izložba sitnih životinja (poezija) 2003; Jedan u tome skupu (poezija, izbor), Priboj, 2003; Uređujemo staru kuću (poezija), 2005; Vrijeme sretnih gradova (poezija), 2006. i 2007; Đavo na Dunavu (poezija), 2008; Dovoljno za radost (poezija, izbor; edicija Bošnjačka književnost u 100 knjiga BZK „Preporod“; Sarajevo), 2010; Turistički vodič (poezija), 2010. i 2011; Ruševine se podupiru (poezija, izbor), 2012; Crna sveska (proza), 2014; Tačka (poema), 2015; Čuvar groblja.

Pjesme sa Ćatićem (poezija), 2015; Gazi Ferhad-beže iznova u Tešnju (poema), 2016; Sa palube. Epitafi iz »Adele« (poezija), 2017; Nebeski nomad (poezija), 2019; San o gradu (poema, sa slikama Miralema Srkalovića Lale), 2020; Sa pjesnikova odra (poema), 2020; Dijalektika tmine (poezija), 2020.

Kulturna i opća historija, publicistika: Rudolf Zaplata - bibliografija, 2000; Svjetlosti kasabe. Iz kulturne povijesti tešanjskoga kraja, 2002; Teatar u tešanjskom teatru (ogled), 2003; Negativna geografija (eseji, kolumne, intervjui), 2005; Jerej ili Pseudosakralni pledoaje za genocid u Tešnju (studija), 2016; O dr. Ademu Handžiću. Uz stogodišnjicu rođenja (memorat), 2017; Nisim Albahari, tragični revolucionar (studija), 2018.

Proučavajući kulturnu povijest, prvenstveno tešanjsku, objavio je još 10 knjiga. Stvaralaštvo Amira Brke prevedeno je na brojne strane jezike, a uvrštavano je i u sve značajnije bosanskohercegovačke antologije.

O njegovoj književnosti objavljen je veliki broj književnokritičkih tekstova, eseja i studija, kao i pet knjiga: Vojislav Vujanović (2007.), Enver Kazaz (2016.), Almir Zalihić (2016. i 2018.), U svijetu bez središta (zbornik sa naučnog skupa, 2017.) i Milan Garić (2019.).

Osvojio je sljedeće nagrade i priznanja: Godišnja nagrada Društva pisaca Bosne i Hercegovine (2001. i 2006.); Nagrada Planjax za najbolju knjigu poezije u Bosni i Hercegovini (2003.); Nagrada „Edhem Mulabdić“; za najbolju bosanskohercegovačku novelu (2004.); Nagrada „Zeničko proljeće“ za najbolju knjigu u Zeničko-dobojskom kantonu (2001, 2003, 2005, 2006. i 2011.); Nagrada Fondacije za izdavaštvo (2010.); Plaketa Općine Tešanj (2005.) i Plaketa Zeničko-dobojskog kantona (2019.).