Njegovanje spomeničke baštine Sarajevskog atentata: Muzej Sarajeva otvorio obnovljenu postavku

U prostorijama Muzeja Sarajevo 1878-1918 kod Latinske ćuprije u petak je svečano otvorena obnovljena postavka Muzeja, u kojoj se prvi put izlažu dijelovi "Spomenika umorstvu", poznatijeg kao Spomenik Franzu i Sofiji.

"Spomenik umorstvu" izrađen je 1916. godine prema idejnom projektu mađarskog kipara Eugena Boryja u Budimpešti. Nakon dopremanja u Sarajevo svečano je otkriven 28. juna 1917. godine. To je bio monumentalan spomenik u stilu kasne secesije visok 12 metara. Sastojao se od tri dijela, postolje od šleskog kamena sa bronzanom pijetom, bronzanog medaljona sa ugraviranim likovima Sofije i Ferdinanda i dva kamena stupa od bihacita sa bronzanim krunama.

Ubrzo nakon formiranja Kraljevine SHS, krajem decembra 1918. godine uklonjen je sa Latinske ćuprije koja je preimenovana u Principov most.

Trending

Mogući prekidi u snabdijevanju vodom: ViK najavio radove u 20 sarajevskih ulica

Tada su dijelovi srušenog spomenika preneseni u baštu Zemaljskog muzeja BiH. Nakon što se Umjetnička galerija BiH odvojila od Zemaljskog muzeja BiH tako su dijelovi ovog spomenika završili u vlasništvu Galerije, a pijeta sa postoljem u vlasništvu Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo.

"Muzej Sarajeva je ovim okončao naš projekt revitalizacije spomeničke kulture koji je počeo 2019. godine i odvijao se u tri faze", rekla je direktorica Muzeja Sarajeva Indira Kučuk-Sorguč.

Podsjetila je da je u okviru projeka izvršeno markiranje lokaliteta Sarajevskog atentata, proširenje trotoara na samom lokalitetu, zatim su vraćene stope Gavrila Principa, djela slikara Voje Dimitrijevića, a na koncu je i postavljena replika automobila i vraćen spomenik.

"Odlučili smo da spomenik dobije stalnu postavku ovdje u Muzeju Sarajevo kako bismo svijetu pokazali da je to vrijedan trenutak, da spomenička kultura, pored umjetničke, ima i dokumentarnu, historijsku vrijednost", rekla je.

Direktor Umjetničke galerije BiH Strajo Krsmanović istakao je da je želja da se ovom postavkom ideologije potisnu u drugi plan, a da se ispriča historija i priča o vremenu od austro-ugarske vlasti do danas.

"Kao rijetko gdje u svijetu, ovdje imate muzej, relativno malih gabarita, a sa nevjerovatno puno historije. Sam Muzej je podignut povodom atentata na princa Ferdinanda i Sofiju, a zapravo je kroz ovo vrijeme mijenjao historijske postavke, sadrža, pa čak i naziv i ideologije. Danas je ovo muzej o cijelom periodu od atentata do danas", rekao je Krsmanović.

Ovim važnim kulturno-historijskim i muzejskim događajem Muzej Sarajeva štiti, afirmira i promovira spomeničku baštinu Sarajevskog atentata, kazali su iz ove institucije.