'NFT for Women': Radovi ovih 20 umjetnica postali dio prve digitalne kolekcije u BiH

Mjesec mart je u znaku rodne ravnopravnosti, kada se obilježava Međunarodni dan žena i slavi njihov rad. Globalna tema Osmog marta ove godine istražuje na koji način tehnologija i inovacije doprinose rodnoj ravnopravnosti.

Pilot projekat 'NFT for Women' koji Muzej savremene umjetnosti RS sprovodi u sаradnji sa UN Women u BiH u potpunosti kombinuje ova dva principa. Jedan od glavnih ciljeva projekta je osnaživanje žena u umjetnosti i digitalnim tehnologijama koje otvaraju vrata za ulazak umjetnica na novo tržište sa velikim ekonomskim potencijalom.

Odlučili smo da upravo na ovaj dan objavimo 20 odabranih umjetnica Javnog poziva, čiji su umjetnički radovi postali dio prve NFT kolekcije u BiH: Lejla Ahmedspahić, Melisa Ahmetović, Maja Dodig, Edita Gazibara, Maja Halilović, Aleksandra Ivanković, Andrea Krnetić, Marina Krsmanović, Ivana Kurešević, Radmila Lizdek, Ana Lukenda, Jelena Medić, Danijela Mihić, Željka Momirov, Borjana Mrđa, Željka Paić, Nastasija Puhalo, Edina Selešković, Amila Šarić i Alisa Teletović.

Trending

Pogledajte kako Oružane snage BiH vježbaju s američkim vojnicima

O tome kojih 20 radova je postalo dio kolekcije odlučio je petočlani žiri u sastavu: Marin Ivanović, istoričar umjetnosti i upravnik Sveučilišne galerije u Mostaru (predsjednik žirija), Dragana Brkić Hodak, viša kustoskinja Umjetničke galerije BiH Sarajevo, Miljan Vuković, umjetnik i direktor Kulturnog centra Trebinje, Žana Vukičević, viša kustoskinja MSURS, te Sarita Vujković, muzejska savjetnica i direktorica MSURS.

Javni poziv za umjetnice svih starosnih dobi u BiH koje su željele da svoju umjetnost plasiraju u okviru NFT tržišta bio je otvoren od 1. decembra 2022. do 30. januara 2023. godine.

Nakon zatvaranja Javnog poziva, stručni žiri je izabrao dvadeset umjetnica sa po jednim umjetničkim radom koji će biti transformisani u NFT. Izabrani originalni radovi će biti trajno pohranjeni u depou Muzeja savremene umjetnosti RS. Transformacijom umjetničkog rada u digitalni token prelazi se sa analogne na digitalnu formu čime se mijenja vrijednosna struktura u kojoj originalni rad više nema raniju tržišnu vrijednost jer prelazi iz analognog u digitalni oblik.