Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu održan Hommage u čast Marku Vešoviću: "Svako ima svoga Marka"

U Sarajevu je u 78. godini, 18. augusta 2023. godine preminuo veliki bosanskohercegovački književnik Marko Vešović.

Marko Vešović je rođen 1945. godine u mjestu Pape u Crnoj Gori, a književno stvaralaštvo i akademsku karijeru proveo je u Sarajevu, u Bosni i Hercegovini, gdje je penzionisan kao profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.

Radio je na Odsjeku za komparativnu književnost u Sarajevu.

Trending

Meteorolozi objavili prognozu do srijede: Nakon snijega ponovo nam dolazi 'proljetno' vrijeme?

Desetak godina Marko Vešović bio je profesor na Filozofskom Fakultetu u Sarajevu; zatim je niz godina bio urednik u Izdavačkoj kući "Veselin Masleša". Na Filozofski fakultet vratio se 1992. godine.

U njegovu čast, danas, 17. oktobra, u malom amfiteatru na Filozofskom fakultetetu održan je Hommage.

18.08.23. 09:11

Preminuo istaknuti književnik Marko Vešović

Među brojnim kolegama, prijateljima i saradnicima, govor su održali Ajla Demiragić, Muhamed Džeilović, Matija Bošnjak, Mirela Rožajac - Zulčić, Aida Gavrić, Midhad Kurtović i Alma Sarajlić. 

Svako ima svoga Marka

Predivnim riječima, i sjećanjem na Vešovićevo stvaralaštvo, istaknuti profesor Dželilović je kazao:

"Prisjećamo se danas stvaraoca, kolege, prijatelja, poznanika Marka Vešovića. Moram odmah reći da se slažem sa svima onima koji smatraju da je bilo kakav cjelovit komemorativni osvrt na prirodu njegoga bića i na njegovo nevjerovatno obimno i raznovrsno djelo, koliko nedostatan toliko i nemoguć. Uzaludan trud. Pa ako vas i ovih nekoliko riječi na to posdjeti, unaprijed se izvinjavam. 

Kao svi izuzetni ljudi i stvaraoci i on nam je omogućio da svako od nas ima SVOGA Marka. Tako i ja imam svog. Upoznao sam ga još sredinom pradavnih sedamdesetih godina prošloga stoljeća, kao student, kojem je, na Odsjek tek pristigli asistent davao upute kako uopšte pristupiti stihu, kako ulaziti u tajne poetike lirskog teksta, kako ga pisati, kako ga tumačiti, i konačno kako ga vrednovati", priča Dželilović.  

Nevjerovatan pristup književnosti

Također, dodaje da je Vešović iz pjesme iscijedio ono "nemoguće". 

"Već na prvom času se toliko posvađao sa jednim studentom oko vrijednosti neke pjesme da je u  trenutku otvorio vrata učionice i pozvao ga vani da se potuku. Smirilo se to nekako, a ond aje krenula "prava bitka", bitka za Marka sa pjesmom u formi takog tumačenja nakon kojeg smo svi naprosto zanijemili. 

Zanijemili od čuđenja, jer nam se činilo da je iz pjesme iscijedio toliko značenja da od nje nije ostalo ništa. Zanijemili još više od nevjerice da uopšte postji neko sa takvim pristupom književnosti. Jedna riječ je tada izbila u prvi plan moga doživljaja tog čovjeka i ostala dominatna sve do njegove smrti, mimo svega što smo zajedno prošli tokom pet decenija, a ta riječ je STRAST",  prisjetio se profesor Dželilović. 

Nakon profesora Dželilovića, studenti, kolege i profesori uživali su i citiranju poezije okupljenih govornika. 

Podsjetimo, Marko Vešović objavio je preko 30 knjiga poezije i proze, pjesničkih prevoda, esejistike i polemika.

Pored "Poljske konjice", Vešović se izdvaja i po djelima "Nedjelja", "Osmatračnica", "Rodonačelnik", "Četvrti genije", "Smrt je majstor iz Srbije", "Kralj i olupina".

Nakon rata djelovao je također u Sarajevu gdje je pisao kolumne za brojne medije.