Laibach u Sarajevu: Živimo u teška vremena, ali ovo je i dalje najbolje moguće društvo do sada

Grupa Laibach koja spada među najpoznatije 'industrial' bandove na svijetu, na prostorima bivše Jugoslavije važi za kultni umjetnički pokret.

Još od sredine osamdesetih kada su bili zabranjivani, između ostalog i jer je njihova ikonografija suviše podsjećala na onu iz nacističke Njemačke, pa sve do danas - ovaj umjetnički kolektiv nije prestao da ispoljava jasnu kritiku totalitarzma i antifašizam u svom suštinskom obliku. 

Osvjedočeni kao prijatelji Sarajeva, članovi Laibacha ponovo su ovdje, kako bi za Dan pobjede nad fašizmom 9. maja 2023. u sklopu festivala Modul Memorije izveli svoju predstavu ''Wir sind das Volk". 

Trending

Pratite uživo olujno nevrijeme koje stiže u Bosnu i Hercegovinu: Pročitajte i novu BHmeteo prognozu

Na početku je važno istaknuti da će događaj biti izveden na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo, istoj na kojoj je Laibach nastupio u opkoljenom Sarajevu na dan potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma.  

"Za nas je velika stvar biti opet u ovoj značajnoj zgradi", izajvio je Ivan Novak, jedan od osnivača Laibacha, na press konferenciji povodom predstave. 

"Tog novembra 1995. došli smo s programom pod nazivom NATO. Predjeli kroz koje smo se vozili u Hrvatskoj i Bosni bili su apokaliptični. Bila je zima, ali kad smo ušli u Sarajevo osjetili smo dobrodošlicu i ljudi su nas prihvatili jako srdačno. Raspoloženje je bilo odlično. Održali smo dva koncerta u Narodnom pozorištu Sarajevo, tačno u vrijeme potpisivanja Daytonskog sporazuma. Simbolično, ali u vrijeme kada smo izlazili iz Sarajeva nakon koncerta NATO, u grad su počele ulaziti NATO snage", prisjeća se Novak. 

Predstava "Wir sind das Volk" (Mi smo narod) nastala je na osnovu tekstova poznatog njemačkog pisca Heinera Müllera (1929-1995) za kojeg kažu da je bio jedan od najznačajnijih dramatičara njemačkog govornog područja nakon Brechta. Sa Mullerom je Laibach sarađivao ranije, no ova predsdtava je nastala posthumnoo, i to na inicijativu koju je uputila redateljica Anja Quickert. 

"Biti u Sarajevu na historijski Dan pobjede nad fašizmom za mene veoma značajno. Ta ideja je u osnovi moje saradnje sa Laibachom", kaže redateljica i dodaje: "U vrijeme kada smo počeli raditi na ovom tesktu politička klima u Njemačkoj se promijenila. Te 2016. godine je prvi put nakon Drugog svjetskog rata u Njemački parlament ušla stranka krajnje desnice. Došlo je do porasta desnog ekstremizma, a to se odrazilo i na kulturu. Heiner Muller je kao autor u tom kontekstu uvijek aktualan, s obzirom da je cijeli život posvetio upozoravanju na strahote nacionalsocijalizma. Toliko je bio aktivan u tome da je čak iritirao ljude koliko je uporno podsjećao na Drugi svjetski rat", pojasnila je redateljica.

Anja Quickert je napomenula da je predstava prvenstveno rađena za Njemačku publiku, ali da je njena ideja toliko univerzalna da će može biti prepoznata svugdje, jer su fašističke tendencije u porastu svugdje.

Mullerovi tekstovi govore o problemima koji su i danas prisutni, kaže Novak. "Mi smo jedan narod, tako bi se mogao prevesti naslov. Ima to veze sa procesima denacifikacije u poslijeratnoj Njemačkoj, a to je tema koja je i danas aktuelna, pa čak i u BiH. Fašizam je i dalje prisutan svugdje, pitanje je samo u kojem obliku se može prepoznati. Fašizam je jedan od najotpornijih virusa koji postoji u različitim oblicima. 

To što se događalo u Prvom i Drugom svjetskom ratu nije ništa neobično s obzirom na konstantno postojanje tog virusa. Takve stvari su se ranije događale u Africi, Južnoj Amerijci, ali nisu bile pred očima Evrope. A danas se fašističke ideje sele u politiku, ekonomiju, kapital, medije, socijalne mreže. To je pandemija sa kojom moramo naučiti živjeti. 

Najvjerovatniji ćemo se morati adaptirati na sveprisutni fašizam. Nažalost, zlo je u ljudskoj prirodi. Ne postoji mogućnost da se društvo potpuno očisti od zla, kao to bombastično najavljuje Aleksandar Vučić, jer mi živimo u vrijeme haosa, a samo je jedna stvar gora od tog haosa, a to je iluzija reda. Tada bismo bili u romanu Sluškinjina priča. Zato treba krenuti od sebe, moramo se oduprujeti tamo gdje je to moguće. To je dugotrajna bitka dobrog protiv zla" povlači Novak.

U razgovoru za Radiosarjevo.ba, Novak se prisjetio historija Laibacha kao pokreta čiji počeci sežu u osamdesete godine XX stoljeća. Na konstataciju da se od tada svijet drastično promijenio i pitanje da li se Laibachova misija mijenjala u skladu s tim, Novak kaže: 

"Naši osnovni postulati ostali su naš fundament. Svo vrijeme mi analiziramo odnos između ideologije, politike i kulture. To radimo kroz umjetničku ekspresiju, a ta osnova se nije promijenila, kao ni način našeg rada. Istina je da se vrijeme promijenilo, ali ako pogledamo iz šireg historijskog konteksta - mi i dalje živimo u najboljem mogućem društvu do sada. 

Tu moramo biti i malo optimistični, jer iako se ratovi i danas dešavaju na mnogim mjestima, mi još uvijek ne živimo u svjetskom ratu kao što je to bilo prije sto godina. U ekonomskom smislu - danas se širom svijeta živi najbolje, u odnosu na prethodne epohe.

S druge strane, u proteklih četrdeset godina desila se velika digitalna revolucia koja je promijenila način razmišljanja. To se ne može zaustaviti, tome se samo može prilagoditi", zaključuje Novak.