Od Sarajeva do Brazila i Južne Koreje: Rikardo Druškić o godini koja mijenja sve
Bosanskohercegovački umjetnik Rikardo Druškić ponovno je u fokusu sa svojim nesvakidašnjim radovima, koji oduševljavaju mnoge diljem svijeta. U razgovoru za portal Radiosarajevo.ba govorio je o radovima, ali i o tome šta je to za njega inspiracija, šta je to što ga pokreće.
Druškić svoju ovogodišnju turneju kreće u Beogradu s kolektivnom izložbom, zatim je u Sarajevu u galeriji "Java", gdje predstavlja retrospektivnu izložbu svojih radova. Predstavit će svoja djela koja su nastala tokom zadnjih 15 godina njegova rada.
Sljedeća destinacija jeste Hrvatska i izlaganje na Mo:Dem Festivalu. A čini se najveće postignuće biti će predstavljanje animiranog filma koji je dio izložbe XANTEA 2502.
Intervju | Semezdin Mehmedinović: Bosni nedostaju pozitivne priče, bez kulture nema države
Druškić će učestvovati i na FILE Festivalu – Electronic Language International Festivalu, jednom od najvažnijih svjetskih festivala posvećenih umjetnosti i tehnologiji. Festival će se održati u Sao Paulu, Brazil, od 18. augusta do 11. oktobra 2026. godine.
Projekat XANTEA 2502
O događajima koji ga očekuju i samim osjećajima koji sve to izaziva, Druškić kaže kako je to popuno nešto novo. "Kao da sam otvorio neki novi folder emocija za koji nisam ni znao da postoji. Istina je da sam se kroz godine navikao da se gotovo svake godine dogodi nešto što pomjeri granice onoga što sam do tada ostvario. Ali čak i prema mojim vlastitim standardima, ova godina je potpuna 'ludnica'", kaže Druškić.
Projekt XANTEA 2502 je nešto u šta je, kako kaže uložio mnoštvo vremena, ogromnu količinu energije, ljubavi i strasti. Ono što ljudi često ne vide jeste da ovo odavno nije projekat jednog čovjeka. Tokom godina na XANTEA 2502 radilo je više od deset stručnjaka iz različitih oblasti.
"Imao sam privilegiju sarađivati s nekima od najboljih sarajevskih umjetnika i profesionalaca – muzičarima, režiserima, montažerima, animatorima, 3D modelarima, riggerima, software inženjerima i mnogim drugim talentovanim ljudima. Svako od njih ugradio je dio sebe u ovaj projekat i upravo zahvaljujući toj saradnji XANTEA 2502 je postala nešto mnogo veće od klasične izložbe ili slikarskog ciklusa", objašnjava Druškić.
Ističe kako je uzbuđen, sretan i ponosan te da ovakve stvari čovjeku daju dodatnu energiju da nastavi stvarati i pomjerati vlastite granice.
"Ponekad se čak osjećam više kao neki rock izvođač kojem je turneja rasprodana nego kao vizuelni umjetnik. To je potpuno novo iskustvo za mene, ali u isto vrijeme i velika odgovornost da opravdam povjerenje koje mi je ukazano.
"Kultura nije među prioritetima u BiH"
Nekada se čini da se domaći umjetnici zanemaruju, da im se ne daje dovoljno prostora niti prilika te tako izgleda da su cijenjeni više van svoje države.
Druškić ističe kako smatra da je njegov rad zastupljen tačno onoliko koliko treba da bude i koliko on želim da bude.
"Kada uzmem u obzir to da kultura u Bosni i Hercegovini, nažalost, nije među glavnim društvenim prioritetima, mogu reći da sam više nego zadovoljan i zahvalan na svemu što sam doživio. Moje izložbe već godinama spadaju među najposjećenije koje je Sarajevo imalo u poslijeratnom periodu. Veliki broj ljudi kontinuirano dolazi na moja otvaranja, prati moj rad i kupuje moje slike. To je nešto što nikada ne uzimam zdravo za gotovo i zbog čega osjećam veliku zahvalnost. Kroz sve ove godine osjećao sam veliko poštovanje od novinara, kolega umjetnika, kulturnih institucija i ljudi iz različitih oblasti društva", kaže Druškić.
Druškiću društveni status nikada nije predstavljao cilj kojem je težio. Umjesto priznanja koje proizlazi iz društvenog položaja, uvijek su mu bili važniji sloboda, unutrašnji mir i mogućnost da se bavi umjetnošću na način koji smatra ispravnim. Ipak, ističe da poštovanje koje je stekao tokom godina za njega ima posebnu vrijednost, ne kao simbol prestiža, već kao potvrda da je njegov rad ostavio trag.
"Inspiraciju ne biramo, ona dolazi do nas"
Govoreći o inspiraciji, Druškić na nju ne gleda kao na nešto što čovjek svjesno bira, već kao na proces koji dolazi iz mnogo dubljih slojeva ljudske prirode. Smatra da su naše ideje, želje i motivacije oblikovane silama nad kojima imamo vrlo malo kontrole, a da je jedino što možemo pokušati razumjeti sebe i pretočiti ta iskustva u stvaralaštvo. Upravo su lična iskustva, ali i vječna pitanja o čovjeku, svijesti i smislu života, postala pokretačka snaga njegovog umjetničkog rada.
"Ne vjerujem da slobodna volja postoji, pa mislim da ni inspiraciju ne biramo – ona dolazi do nas. Naše ideje, želje i strasti posljedica su mnogo dubljih procesa koje tek pokušavamo razumjeti", kaže Druškić.
Prisjećajući se djetinjstva, priznaje da je upravo iz izazovnih životnih okolnosti izrasla snažna potreba da nešto ostvari i ostavi trag.
"Želim da svojim radom učinim ponosnim svoju porodicu, svoj grad i svoju državu i da pokažem da iz Sarajeva i Bosne mogu nastajati projekti koji mogu stajati rame uz rame sa svjetskim. Ali kada se sve ogoli, moja najveća inspiracija ipak je ljudska priroda, pitanja zašto smo ovdje, kako nastaje svijest i zašto tragamo za smislom. Ako uspijem stvarati umjetnost koju volim i pritom ostati vjeran sebi, mislim da sam ostvario ono najvažnije", poručuje Druškić.
Za ovu godinu, Druškić turneju završava u Južnoj Koreji s izložbom u Cica muzeju.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
