Sarajevo: Otvorena izložba "Svjedoci" bh. umjetnika Nusreta Pašića

U Galeriji Akademije likovnih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu, danas, 6. jula, u okviru WARM festivala, otvorena je izložba Svjedoci, jednog od najznačajnijih bosanskohercegovačkih umjetnika, Nusreta Pašića.

Svjedoci predstavljaju izbor od sedam Pašićevih radova nastalih tokom opsade Sarajeva i jedan neposredno nakon rata 1992-95. Skulpture, objekti i instalacije, međusobno kreiraju prostor ličnog iskustva i kolektivnog pamćenja, koji svjedoči uništenju ali i postojanju umjetnosti uprkos ratu.

Nusret Pašić, umjetnik rođen u Sarajevu 1951., bio je student prve generacije Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu u klasi profesora Borislava Aleksića, koju je završio 1976. godine, a postdiplomski studij na Fakultetu likovnih umjetnosti u Beogradu 1983. godine u klasi profesora Stojana Ćelića. Dugogodišnji profesor Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu, na odsjeku za slikarstvo (do 2018. godine), bio je prodekan Akademije od 2002. do 2005. godine i dekan od 2007. do 2011. Jedan je od osnivača Obala Art Centra i autor izložbe Svjedoci postojanja 1992. jedne u seriji od osam izložbi koje su postavljene u porušenom kinu Sutjeska (zgrada Crvenog krsta), u periodu 1992-93, a po kojoj je nazvana i grupna izložba koja je obilježila umjetničku scenu u Sarajevu tokom rata.

Trending

FIFA odbila žalbu Belgijanaca: Balogun će igrati u osmini finala

Tokom opsade Sarajeva 1992-95, Nusret Pašić je, posmatrajući kako se sve oko njega uništava, iz ruševina skupljao razbijene djeliće i stvarao neka od svojih najmoćnijih umjetničkih djela. U vrijeme kada je svako oružje dostupno za slamanje ljudskog duha bilo usmjereno na njegov dom, njegov duh ne samo da je preživio, već se i osnažio. Cigle iz uništenih zgrada, stakla razbijenih prozora, spaljeni drveni trupci, pepeo, žicu, knjige iz spaljene Vijećnice i novine postale su umjetnikov materijal, pretvorene su iz simbola smrti u obnovljeni život kroz umjetnost. Nusret Pašić je tokom rata uzeo je te umjetničke materijale i počeo stvarati. Uzeo je ono što su drugi uništili i stvorio podsjetnike na bol i patnju uzrokovanu ratom. Nije mogao spasiti zgrade ni ljude. Ali mogao je stvoriti spomenik njima kroz svoju umjetnost.

Izložba Svjedoci obuhvata sedam radova koji su nastali tokom rata i vitraž koji je prvi put izveo na izložbi Event Horizon u Irskom muzeju moderne umjetnosti u Dublinu 1996. U svim radovima primarne su jako izdužene vertikale ljudskih figura, koje taložeći iskustva i sjećanja rastu i izdužuju se zadržavajući od tributa ljudskog tijela glavu sa živim zrcalnim očima. Vidimo ih naslikane na platnu i novinskom papiru, ili kao žičane skulpture jako izdužene u instalacijama koje nas nadvisuju (Svjedoci postojanja), kao skulpture sklupčane na ciglama (Mučenici) ili kako niču iz spaljenih knjiga (Sarajevska biblioteka – Historija svijeta), na daskama gdje su im je od tijela ostali samo komadići odjeće (Lica), i naposljetku u knjigama / novinama gdje se naslikane pretvaraju u slova koja ispisuju svjedočanstvo o stradanju, svojevrsnu univerzalnu abecedu kako bi pomogao svima da razumiju patnju zemlje u ratu. Na izložbi je prikazana i video dokumentacija postavki radova tokom i poslije rata. 

Prije oko 13h

Bojan Hadžihalilović: "Vratit će se knjige"

Po riječima samog umjetnika povodom izložbe Svjedoci postojanja, u organizaciji Obala Art Centra, u srušenoj zgradi Crvenog krsta 1992. godine:

"Meditirajući o ovim vertikalama izdužujem ih sve dotle dok se ne javi nedoumica: da li te akvarelisane stabljičaste figure izrastaju iz dubine vremena stremeći u visinu ili pak vise istežuti se kako bi dosegnule tlo? Hoće li se možda beskonačnim izduživanjem dematerijalizirati i tako samo kao kopljasto strukturirana energija i vasioni svjedočiti o ljudskom postojanju?"

Izložba postavljena u Galeriji Akademije likovnih umjetnosti Sarajevo, od 6. do 26. jula 2026. godine, realizirana je u saradnji WARM festivala sa Ministarstvom za boračka pitanja Kantona Sarajevo i Univerzitetom u Sarajevu.

Kustosica izložbe je Lejla Hodžić.