Izložba crteža Ismeta Mujezinovića u Zvonu

Izložba crteža Ismeta Mujezinovića iz privatne kolekcije njegovog sina Ismara Mujezinovića biće otvorena u petak, 17. maja u kafe galeriji Zvono (Hamdije Kreševljakovića 17). Tom prilikom će biti prikazan i sedmominutni film Kafana, koji je po očevim crtežima uradio Ismar Mujezinović

Izložba će biti postavljena do 1. juna 2013. godine.

Ismet Mujezinović je obilježio modernu umjetnost jugoslovenskog prostora. Bio veliki slikar i hroničar važnog istorijskog perioda ali i autor istančanog sluha za atmosferu nekih neformalnih okupljanja, koja su bila daleko od prelomnih istorijskih momenata ovjekovječenih na Mujezinovićevim slikama velikih formata.

Njegova likovna zaostavština svjedoči o nesvakidašnjem daru i lakoći stvaranja, a atmosfera kafana na crtežima koji će biti postavljeni u Zvonu o čovjeku koji je znao vidjeti i crtaču koji je majstorski i s lakoćom znao na papir prenijeti.

Od skromnih porodičnih ambicija da izuči zanat za fotografa, postao je jedan od najvećih slikara kojeg će ova zemlja ikada imati.

Podsjećanje na stvaralaštvo velikana iz  prošlosti, naša je obaveza danas, tim prije što vrijeme u kom živimo bolje prepoznaje neke izmijenjene kriterije.

"Za mene ne postoji mali i veliki grad. Za mene nema kulturne a time dakako ni umjetničke provincije. Postoji samo provincijalni duh i provincijalni umjetnici", govorio je svojevremeno Ismet Mujezinović.

Ismet Mujezinović rođen je u Tuzli, 2. decembra 1907. godine. Nakon fotografskog zanata upisuje gimnaziju u Sarajevu gdje njegovi profesori otkrivaju neobičan slikarski talenat. Po završetku gimnazije upisuje Likovnu akademiju u Zagrebu i kao izniman talenat dobija stipendiju Ivana Meštrovića. Nakon završenog studija specijalizira fresko-slikarstvo kod Joze Kljakovića.

Nakon studija kratko vrijeme boravi u Beogradu gdje piše scenarij i režira dokumentarni film Sveslavenski sokolski slet.

Godine 1931.  odlazi u Beč a potom u Pariz gdje pohađa kurseve jezika i uporedne književnosti, a kreće se uglavnom u pozorišnim i filmskim krugovima. Slika  portrete i crta po kafanama Mount Parnassea. Na pariškoj Sorboni upisuje historiju umjetnosti ali studij ne privodi kraju jer se 1933. odlučuje vratiti u Jugoslaviju.

Po povratku u domovinu djeluje u polju teatarske umjetnosti a u Sarajevu sa grupom istomišljenika učestvuje u formiranju Collegium Artisticuma. U to vrijeme radi scenografije i izlaže slike sa socijalnom tematikom.

Rat provodi u partizanima, demobilizira se u činu majora, nosilac je spomenice kao prvoborac, a bio je i komadant prvog partizanskog aerodroma.

U partizanima, uz stalno crtanje, bilježenje događaja, slikanje, oslikava i Prvo zasjedanje AVNOJ-a u Bihaću.

Uz uređivanje različitih časopisa organizira filmske sekcije kao buduće jezgro Jugoslovenskog filma.

Sudjeluje u osnivanju Oslobođenja, Fronta slobode, Sutjeska filma i Škole primijenjenih umjetnosti gdje kraće vrijeme radi kao profesor. U tom periodu ga okupira tematika NOB-a. Kao jedan od predstavnika Jugoslavije izlaže na XXV bijenalu u Veneciji.

Nakon što je dobio dvije savezne nagrade za slikarstvo i dobre kritike na venecijanskom bijenalu za sliku Prelaz preko Neretve, dobija i narudžbe za četiri slike velikog formata za Dom armije u Sarajevu. Tada donosi odluku da postane slobodni umjetnik kako bi se više posvetio slikanju velikih kompozicija sa ratnom tematikom.

Za svoj rad dobio je niz priznanja. Bio je dopisni član Jugoslovenske akademije nauka i umjetnosti i redovni član Akademije nauka i umjetnosti BiH. Nosilac je spomenice NOB-a, ordena za hrabrost i brojnih drugih državnih priznanja.

Ismet Mujezinović je preminuo u Tuzli, 7. januara 1984. godine