Historijski muzej poziva: U našoj suvenirnici kupite poklone kakvih nigdje nema

Prije pedeset godina, tadašnji Muzej revolucije useljen je u novu, namjenski građenu zgradu koja je predstavljala biser moderne arhitekture. I danas, ova zgrada, znameniti "kvadrat" je primjer moderne kojom se Sarajevo ponosi. 

Konkurs za izgradnju ove zgrade raspisan je 1959. a posao dobivaju tada mladi arhitekti iz Zagreba Magaš, Šmidhen i Horvat. Zgrada je predata javnosti 1963, a 1966. prvi put useljena. Svečano otvorenje upriličeno je 25. novembra 1966, uz prisustvo najviših zvanica iz političkog i javnog života. 

Nekadašnji Muzej revolucije, danas nosi naziv Historijski muzej, i jedna je od sedam institucija kulture od državnog značaja. To znači da se još uvijek nalaze u pravnom vakuumu i nemaju stalnu budžetsku podršku. 

Ipak, hrabri, većinom ženski tim ovog muzeja, predvođen direktoricom Elmom Hašimbegović, odolijeva nedostatku institucionalne brige i publici stalno priređuje nešto novo. Velik broj događaja tokom godine, izložbi, koncerata, radionica, razlog je što ovaj muzej ima značajan broj posjetitelja među građanima i gostima Sarajeva i turistima. Cilj zaposlenika otvoren je Muzej za što veći broj publike svih generacija. 

Povodom pedeset godina useljenja u zgradu, direktorica Hašimbegović najavila je čitav niz programa koji će obilježiti novembar. Nažalost, oni će se održavati u hladnim prostorijama muzeja, jer još uvijek nije sistemski riješen problem grijanja u ovom značajnom objektu. Za očekivati je, ipak, da će bogata kulturna ponuda zagrijati srca dobronamjerne publike. 

Povodom jubileja, Historijski je uručio i zahvalnice novinarima koji su svojim konstantnim izvještavanjem dali poseban doprinos oživljavanju ove institucije: novinarki Oslobođenja Angelini Šimić, snimatelju TV Sarajevo Hakiji Topiću, novinaru Klix.ba Irvinu Pekmezu, novinarki TV Sarajevo Dijani MIljković Mizrak, te urednici portala Radiosarajevo.ba Vesni Andree Zaimović.  

Svjetlana Hadžirović, kustosica muzeja, na današnjoj je prigodnoj svečanosti posebno istaknula dobru saradnju s umjetnicima koji su dali pečat radu muzejske suvenirnice. Pokrenuta još 2013. godine, ova suvenirnica ne samo da predstavlja dodatan izvor prihoda za Muzej već i mjesto gdje se mogu nabaviti originalni predmeti. Umjetnice Alisa Teletović, Nina Knežević i Nevena Nikolić udahnule su dušu predmetima koji se mogu kupiti u suvenirnici: nakitu, bedževima, šalovima, papirnoj galanteriji, šoljicama i torbama.

Pokloni se ne mogu kupiti nigdje drugo, a pritom su inspirirani muzejskim eksponatima, kakav je, npr. poznati vitraž Voje Dimitrijevića: Smrt fašizmu - sloboda narodu. 

Historijski vas poziva da ga posjetite i u ove hladne dane!