! / Bez njega je 1. januar nezamisliv: 10 zanimljivosti o koncertu Bečke filharmonije

01. 01. 2020. u 15:13:00 Radiosarajevo.ba

Shares:5

Svake godine, buđenje 1. januara je, uz rusku salati i/ili sarmu i/ili ostatke meze i u iščekivanju skijaških skokova, rezervirano za tradicionalni Novogodišnji koncert bečke filharmonije.

Ovaj koncert klasične glazbe održava se u Zlatnoj dvorani Bečkoga muzičkog društva, a muzičari izvode djela Johanna Strasusa, članova njegove obitelji i njegovih savremenika. Ovo je jedan od događaja bez kojih je prvi dan nove godine gotovo pa nezamisliv.

Bečka filharmonija odlučila je na ovogodišnjem novogodišnjem koncertu izvesti novu verziju znamenitog Radetzky marša, jer je staru aranžirao skladatelj koji je sarađivao s nacistima. Radetzky marš Johana Straussa starijeg prvi je put izveden 1848. i tradicionalno se svira na kraju koncerta koji se svakog 1. januara iz Beča prenosi diljem svijeta.

Još se čitav niz zanimljivosti veže uz koncert Bečke filharmonije, kojim je ove godine ravnao dirigent Andris Nelsons, a ovo je njih deset:

1. Koliko je ovaj koncert popularan, najbolje govori činjenica da se prenosi u više od 90 zemalja svijeta pa u glazbi uživaju milioni ljudi, a ne samo sretnici koji ulove karte za Zlatnu dvoranu. Prema procjenama Filharmonije, u koncertu uživa više od 40 miliona televizijskih gledatelja.

2. Bečka filharmonija svake godine izvodi tri koncerta na ovoj lokaciji. Prvi se održava 30. decembra, drugi na Staru godinu, a treći, onaj najpoznatiji koji se jedini prenosi na televiziji, na novogodišnje jutro.

3. Ako želite otići na neki od ovih koncerata, morate učestvovati u lutriji kako biste došli do karata. Naime, već se u februaru otvaraju prijave za sva tri koncerta. Zainteresiranih je naravno puno više nego mjesta, zbog čega se cijeli februar prikupljaju prijave, a izvlačenje sretnih dobitnika rezervisano je za mart.

Za novogodišnji koncert po osobi je moguće dobiti dvije karte, a cijena im se kreće od 35 do 1200 eura.

4. Koncert je prvi put izveden 31. decembra 1939. godine, kada je dirigent bio Clement Krauss, koji je na toj poziciji bio sve do iznenadne smrti 1954. godine.

5. Od 1941. godine koncert se izvodi na prvi dan u godini. Nastao je u vrijeme najtamnijeg razdoblja u austrijskoj historiji, a njegova popularnost rasla je iz godine u godinu. Oni koji stoje iza koncerta, popularnost pripisuju energiji skladbi dinastije Strauss. Izvode se valceri, koračnice, polke i čardaši obitelji Strauss i njihovih suvremenika, piše Zadovoljna.

6. Iznenadna smrt Clemensa Kraussa 16. maja 1954. godine orkestar je suočila s velikom dilemom – koga izabrati za njegova nasljednika. Nakon malo razmišljanja, odluka je donesena tek malo prije 1. januara. Za novog dirigenta izabran je Willi Boskovsky, koji je koncertom dirigirao 25 puta, sve to 1979. godine.

Njegova ostavka tako je označila kraj jedne ere.

7. U oktobru 1979. godine, kada je Boskovsky bio prisiljen otkazati novogodišnji koncert 1980. zbog zdravstvenih razloga, Filharmonija je napravila veliku promjenu.

Za dirigenta je odabran međunarodno istaknuti Lorin Maazel, koji je orkestrom ravnao do 1986. godine, a nakon toga muzičari su svake godine birali drugog dirigenta.

8. Bečka filharmonija koncert ne koristi samo kako bi publici pružila majstorske interpretacije djela glazbenih velikana, nego i kako bi ljudima diljem svijeta poslala novogodišnje poruke nade, prijateljstva i mira.

9. Zlatna dvorana za koncert se tradicionalno ukrašava raskošnim cvjetnim aranžmanima. Od 1980. do 2013. godine cvijeće koje je ukrašavalo dvoranu bilo je poklon talijanskog grada Sanrema. Godine 2014. za cvijeće se pobrinuo sam orekstar, a od 2014. za aranžiranje cvijeća brine se Wiener Stadtgärten, kompanija koja se brine za gradske vrtove i zelene površine.

10. 2017. godine orkestar je nastupio u novim odorama koje su dizajnirali Vivienne Westwood i Andreas Kronthaler.

Njih dvoje redizajnirali su filharmonijske odore za dnevne i večernje nastupe. I žene i muškarci dobili su odijela izrađena po mjeri, a svako je bilo dizajnirano prema funkcionalnim zahtjevima pojedinog muzičara.

NEMA KOMENTARA