Amila Ramović: Zašto je važno treće izdanje Sarajevo Sonic Studija

U periodu od 27. do 30. oktobra Muzička akademija u Sarajevu, Francuski institut u Bosni i Hercegovini i Goethe-Institut najavljuje prvi ciklus projekta Sarajevo Sonic Studio 2014. godini u saradnji s čuvenim kompozitorom Peterom Ablingerom. Zahvaljujući podršci Francusko-njemačkog kulturnog fonda, publika će njegovo djelo upoznati kroz javni razgovor, predavanja, majstorske radionice, performans, koncert i izložbu posvećenu njegovim instalacijama.

O programu, značaju i publici Sarajevo Sonic Studija, razgovarali smo s organizatoricom Amilom Ramović, stručnjakinjom za savremenu muziku i predavačicom na Muzičkoj akademiji u Sarajevu  

Radiosarajevo.ba: Predstavite nam predstojeći program Sarajevo Sonic Studija:  

Ramović: “Sarajevo Sonic Studio je projekt Muzičke akademije u Sarajevu koji želi da oživi stalnu praksu savremene umjetničke muzike, odnosno, savremene umjetnosti u mediju zvuka u BiH. Zbog toga nam je važno da projekt okuplja vrhunske umjetnike u sferi zvukovne umjetnosti, ali i mlade koji će novu scenu graditi i povezivati je s onima u regiji i svijetu. 
Peter Ablinger, koji vodi ovaj ciklus studija, je vrhunski kompozitor, sound artist i konceptualni umjetnik, jednako uspješan u svim ovim disciplinama jer u njima ravnopravno proizvodi svoje avangardne ideje u mišljenju zvuka, brišući granice umjetničkih vrsta i žanrova. Ablinger je član berlinske Akademie der Kunste, predaje na brojnim univerzitetima, djela mu izvode najvažniji svjetski ansambli za savremenu muziku, poput Ensemble Modern i Klangforum Wien, predstavljaju međunarodne izložbe i muzeji i festivali poput Venecijanskog bijenala, i nama će svoju umjetnost otvoriti na nekoliko nivoa.”

Počinjemo, kao i uvijek u Sonic Studiju, javnim razgovorom za Ablingerom, u ponedjeljak, 27.10. u 19 sati na Muzičkoj akademiji, gdje ćemo da pitati o tome šta uopće znači stvarati umjetnost zvukom danas, koje su to konkretne ključne tačke za pozicioniranje ove debate, kakva je danas muzika umjetnička i kakva je umjetnost muzička. Kao i uvijek, susret je povod za diskusiju s publikom, koja je uvijek veoma živa i produktivna.

Od utorka, 29.10, Ablinger vodi majstorsku radionicu za mlade kompozitore sa osam regionalnih akademija, a navečer u 19 sati je i koncert njihovih djela koji priređuje Belma Alić,  kao uvid u najrecentniju produkciju savremene muzike mladih iz našeg susjedstva. Ono što je posebno važno je da na predstojećem Studiju po prvi put učestvuje čak šest kompozitora iz BiH - našu akademiju sada već predstavljaju studenti iz tri klase, Ališera Sijarića, Dine Rešidbegovića i Asima Horozića - što je, mislim, do sada najveći broj okupljenih bh. kompozitora na jednom mjestu u posljednjim decenijama i to smatramo velikim uspjehom, uz njihove i praizvedbe djela ostalih umjetnika koje predstavljamo. 

Predstavljanje Ablingerovih djela će započeti u Hanikahu, izložbom za koju nam je partner Gazi Husrev-begova medresa, koja prati mnoge bh. projekte iz oblasti savremene umjetnosti. Izložba će predstaviti njegove instalacije koje ilustriraju njegov koncept Fonorealizma i Fonografije, načina umjetničkog zvukovnog predstavljanja svijeta i načina buđenja slušanja do trenutka kada počinjemo da “umjetnički” čujemo. Izložba se otvara u utorak, 28.10, u 20.30.

U srijedu u 19 sati u Galeriji Java je Ablingerov performans Real Time, u kojem učestvuje čelistica Lucija Gregov, a u 20 sati je jedan sasvim neobičan, dekonstruirani, koncert, koji priređuje nekih 30 studenata i nastavnika Muzičke akademije u Galeriji BKC, na kojem će nastupiti i sam kompozitor. 

I tako do novembra, kada, uz ponovljenu, sada već dvogodišnju partnersku saradnju Goethe-Instituta, Francuskog Instituta i Francusko-njemačkog kulturnog fonda, Studio vodi ikona avangardne evropske scene, i najznačajniji kompozitor ex-jugoslavenskog porijekla, Vinko Globokar.

Radiosarajevo.ba:  Koliko je praksa prezentacije savremenih muzičkih stvaralaca prisutna u drugim kulturnim metropolama? Koliko koncerti ove vrste mogu zainteresirati publiku?

Ramović: Muzika 20. stoljeća dovela je do otuđenja između muzičara i publike, jer je stvorila nove jezike koje su umjetničke okolnosti zahtijevale, ali koji su nerazumljivi svakome ko nije uložio poseban napor da ove jezike nauči. Ali isto se desilo i svim drugim umjetnostima. Oni koji u galeriji očekuju da vide sliku koja predstavlja pejzaž ili portret, ne osjećaju se ugodno kada ih tamo dočekaju tri cigle ili ništa uz šum iz zvučnika, jednako kako savremenu muziku “ne vole” oni koji se identificiraju s koncepcijom da je koncert mjesto gdje slušamo melodije i ritmove, po mogućnosti uobličene simfonije ili valcere. Baš zato što kao publika vladamo njihovim jezikom, komfor unutar tih djela sličan je vrsti zabave koju nam pruža popularna muzika ili uopće pop kultura, i ova distinkcija često izostaje.

Koncerti savremene muzike su koncerti savremene umjetnosti. Oni su avangardni, provokativni, ozbiljni, intelektualno zahtjevni, ali imaju vrhunsko poštovanje prema umjetnosti i prema slušaocu, jer nastoje da odbiju banalnost nostalgičnog reproduciranja poznatog kojom se podilazi publici koja se u toj situaciji dobro osjeća. Savremena umjetnost podrazumijeva aktivni umjetnički kontakt sa stvarnošću, s vlastitim iskustvom u aktuelnom trenutku, i zato je ona za svakog gledaoca potencijalno jako uzbudljiva. Njen se jezik doima izvana nedokučivim, ali zapravo se vrlo lako osvaja kada za to postoji interes.

Naša je publika, dakle u istoj situaciji, i jednako “ne/razumije” koliko i publika u Berlinu ili Parizu. Ali u većim centrima postoji veći interes za savremeno, za produktivnu konfrontaciju s vremenom u kojem živimo, dok kod nas dominira neproduktivno, retrogradno, lamentiranje nad prošlim i idealizacija tradicije kao nekakve aksiomatske vrijednosti.

Radiosarajevo.ba:  U tom smislu, kakva su vaša dosadašnja iskustva na prethodnim koncertima Sarajevo Sonic Studija? Da li Sarajevo ima publiku i izvođače koji prate savremene trendove u umjetničkoj muzici? 

Ramović: Mi smo jako zadovoljni, svi su programi dobro praćeni, sale su pune. Mislim da dobar dio publike Sonic Studio posjećuje jednostavno zato što želi da bude u kontaktu s onim što je aktuelna umjetnička produkcija u muzici, s ozbiljnim stvaraocima, i to su iste stvari koje bi posjećivali kada bi živjeli u Beču i Berlinu. Dakle, radi se o najnormalnijim koncertima koji se ne bave historijom umjetnosti nego živom umjetnosti. Drago nam je i zbog dijela publike koja ima povjerenje u nas kao organizatore Sarajevo Chamber Music Festivala, koji je stabilan i ugodan prostor za sve, i dopušta nam da je vodimo u prostore koje mi smatramo da su potrebni, čak iako oni nisu njihov prvi izbor jer nemaju tu vrstu navika. Naravno, naša je misija kao Muzičke akademije da publiku i izvođače i dalje obrazujemo kako bi kvalitet i obim savremene produkcije bio u stalnoj uzlaznoj putanji.

Radiosarajevo.ba: Sarajevo Sonic Studio nisu samo koncerti? Koji je regionalni značaj ovog projekta i kako će se on razvijati?

Ramović: Imajući u vidu da u BiH djeluje jednocifreni broj kompozitora umjetničke muzike, naš je prvi cilj da stvorimo atmosferu koja pojašnjava značaj kompozitorstva za kulturu jedne sredine. Historija muzike zapravo je historija produkcije, i stranice naše historije u protekle dvije decenije bit će skoro prazne, i zamijenit će je uglavnom crtice o umjetničkim promašajima sa ruba popularne ili folklorne prakse koje su etablirane kao kulturni i umjetnički standard na institucionalnom nivou.

Druga stvar je integracija mladih kompozitora iz cijele BiH u regionalnu mrežu, što će za njih biti veoma korisno. Ali najvažnije je izgradnja njihove svijesti da oni ravnopravno pripadaju evropskom i svjetskom umjetničkom prostoru, i da unutar njega, ukoliko to žele, mogu biti ravnopravan glas koji nosi i specifičnosti svoga porijekla. Zbog toga je važan edukativni dio projekta, razgovori, majstorske radionice, u kojem će ovaj cilj pokazati kao realan, i možda im pomoći da izgube strah, i dobiju na samopouzdanju kada shvate da su dometi njihovih kolega zapravo i njima dohvatljivi. A onda treba da shvate da u svemu što rade postoje vrijednosti koje je potrebno ostvariti. Zato su naši predavači tu da postave krajnje domete, domete istinske umjetničke izvrsnosti, i da studente upute u realne načine njihovog dosezanja.

Radiosarajevo.ba: Muzička akademija u Sarajevu posljednjih godina postala je aktivan sudionik koncertnog života glavnoga grada i šire. Zahvaljujući kome i čemu?   

Ramović: Sve projekte najprije radimo zbog studenata, kako bi se oni formirali uz najšire horizonte i kako bi se pred njih postavili što snažniji i strožiji uzorni modeli. A zatim je tu i publika, jer imamo sve snažniju svijest o tome da je za dubinski kontakt sa umjetnost potrebno određeno znanje, i većinu svojih projekata postavljamo kao otvorene besplatne velike javne muzičke učionice. Dekan Ivan Čavlović je pokazao je jednu dozu avanturizma, kada je incijativu i trud prepustimo “mladima”, a većina saradnika koje je odabrao za šefove odsjeka su ljudi u 30-im i ranim 40-im, i oni nisu dobili samo slobodu, nego je ozbiljnu praktična podrška data judima sa inicijativom i idejama, pretpostavljam da to daje rezultate. Rezultati su izvanredni, i to smo primijetili u produkciji redovne koncertne sezone muzičke akademije koju vodi prodekan Vedran Tuce, a koja je uz prepoznatljivi vizuelni identitet Ideologije ostvarila snažno prisustvo.  

Drugo što je važno je da smo odlučili da naše studente osposobimo za javne komunikacije i organizaciju muzičkih projekata na višem profesionalnom nivou. Ideja je bila da se stvori kritična masa mladih profesionalaca koja će ukupan muzički život Sarajeva i BiH voditi za pet godina i iskorijeniti stare, usudila bih se reći, malo provincijalne navike komunikacija kulturnih institucija koje ne odgovaraju 21. stoljeću. Već sada vidimo da ovaj projekt daje rezultate, da su oni, kroz angažman sa drugim institucijama, unijeli novine u ovaj prostor, da je način medijskih i javnih komunikacija koje je recimo postavio naš Sarajevo Chamber Music Festival sada postao norma, i drago nam je da vidimo da se ovo znanje koje smo izgradili sada pomalo “prepisuje”, jer zato smo tu, zato smo Muzička akademija.

PROGRAM

Ponedjeljak, 27.10.2014.

19.00 / Muzička akademija Sarajevo (MAS) - Javni razgovor: Peter Ablinger + pitanja i odgovori

Utorak, 28.10.2014.

10.00 / MAS - Peter Ablinger: Majstorska radionica - Uvod u opus kompozitora

19.00 / MAS - Studio in Concert: Koncert djela kompozitora učesnika programa

20.30 / Hanikah - Otvaranje izložbe: PETER ABLINGER: Fonorealizmi, Kustosica: Amila Ramović

Srijeda, 29.10.2014.

10.00 / MAS - Peter Ablinger - Kompozitorska majstorska radionica 

19.00 / Galerija Java - Performans: PETER ABLINGER: Echtzeit / Real Time

20.00 / BKC - Koncert: PETER ABLINGER: Weiss / Weisslich // White / Whitish // Bijelo / Bjeličasto  

Četvrtak, 30.10.2014.

10.00 / MAS - Peter Ablinger - Kompozitorska majstorska radionica* 

Ulaz na sve programe Studija je besplatan do popunjenja mjesta.

Rezervacije su moguće putem:

studio@mas.unsa.ba /FB. Sarajevo Sonic Studio / SMS. +387 60 332 5560.