Akademik Dubravko Lovrenović – lik i djelo

U okviru Napretkovih lipanjskih dana kulture 2022. i obilježavanja 120 godina HKD-a Napredak sutra će u Hrvatskom domu u Bugojnu, s početkom u 19:00 sati, bit će održana tribina „Akademik Dubravko Lovrenović – lik i djelo“, posvećeno poznatom historičaru Dubravku Lovrenoviću.

O životu i radu akademika Lovrenovića u Bugojnu će govoriti prof. dr. fra Ivan Sarčević, profesor na Teološkom fakultetu u Sarajevu, doc. dr. Edin Bujak, arheolog, profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu i dr. Adis Elias Fejzić.

Svi zainteresirani su dobro došli, poručuju organizatori.

Trending

Tragedija u Turskoj: Helikopter pao na bolnicu, ima poginulih

Dubravko Lovrenović, bh. medievalista, rođen je 30. augusta 1956. u Jajcu. Na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu diplomirao je 1979., a na istom je fakultetu odbranio doktorat "Ugarska i Bosna (1387-1463)" 1999. Na istom je Odsjeku prošao sva univerzitetska zvanja. Bio je redovni profesor na oblasti Historija srednjeg vijeka.

Zimski semestar 2001/2002. proveo je kao gostujući profesor na američkom univerzitetu Yale. Godine 2005. boravio je i kao stipendist na Centralno-evropskom univerzitetu u Budimpešti. Bio je predsjednik Odsjeka za historiju i prodekan za nastavu Filozofskog fakulteta u Sarajevu.

Objavio je veći broj knjiga i radova o srednjem vijeku u domaćim i stranim stručnim časopisima, kao i više desetina tekstova publicističkog tipa. Sudjelovao je na većem broju naučnih skupova.

Bio je urednik brojnih izdanja knjiga, organizator naučnih skupova, voditelj i učesnik u radu u više naučnih projekata, recenzent brojnih izdanja, promotor brojnih publikacija i član više redakcija.

Profesor Dubravko Lovrenović je od 2002. do 2016. godine bio član Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika. Tokom svih tih godina zajedničkog rada, profesor Lovrenović je dao nemjerljiv doprinos kako bi se očuvao i zaštitio veliki broj dobara kulturno-historijskog naslijeđa u Bosni i Hercegovini.

U nepreglednoj listi profesionalnih uspjeha prof. Lovrenovića svakako će ostati upamćena njegova inicijativa, kao i predan rad i angažman na upisu stećaka na UNESCO-vu listu svjetskog naslijeđa.

Zahvaljujući, između ostalog, njegovoj posvećenosti i istrajnosti, stećci koji su fenomen ovih prostora, dobili su svoje zasluženo mjesto kao dio baštine svijeta.