Stav / Subašić: Da li je Bakir Izetbegović počinio krivična djela protiv države BiH?

11. 05. 2022. u 09:41:00 Radiosarajevo.ba

Shares: 0

Zabranjeno preuzimanje teksta bez pismenog odobrenja Redakcije portala Radiosarajevo.ba!

Ako su tačni ključni navodi pravnog eksperta Nevenke Tromp o postupcima Bakira Izetbegovića, kojima je uništena mogućnost revizije presude protiv Srbije pred Međunarodnim sudom pravde (MSP), onda je vrlo moguće da je Izetbegović počinio nekoliko krivičnih djela definiranih Krivičnim zakonom Bosne i Hercegovine (KZ BiH)!

To su nam potvrdili i pravni stručnjaci koje smo konsultirali. Toga moraju biti svjesni i u Tužilaštvu Bosne i Hercegovine, nadležnom za postupanje u ovom slučaju.

Piše: Edin Subašić*

Izetbegović i SDA, nakon medijskog elaboriranja Nevenke Tromp o njegovoj ulozi, još nisu ništa demantirali, ako ne računamo histeriju internetskih stranačkih botova u cilju diskreditacije ove istražiteljice i bivše saradnice Geoffreya Nicea, glavnog tužioca Haškog tribunala za ratne zločine (ICTY).

No, bilo kakav odgovor Izetbegovića na optužbe Trompove da je upravo on "...krivac za propalu reviziju presude protiv Srbije..." sada je već irelevantan za javnost. Više puta izrečene ozbiljne optužbe od relevantnog svjedoka, kakva je Tromp, moraju postati predmet procesuiranja i rasvjetljavanja u Tužilaštvu BiH.

Ne samo zato što to imperativno traže politički faktori u zemlji (stranke) i građani, nego stoga što se radi o nanošenju ozbiljne političke, pravne, ekonomske, moralne i druge štete državi. Štaviše, ozbiljno se potkopava njen međunarodni kredibilitet i pozicija prema susjedima.

Odgovorna je i Nevenka Tromp

U februaru 2007. godine MSP je, postupajući po tužbi Bosne i Hercegovine zbog povrede Konvencije UN o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida, donio odluku i utvrdio da Srbija (i Crna Gora) nije počinila genocid u BiH, ali nije izvršila svoju međunarodnu obavezu da spriječi genocid. Država Bosna je imala rok od 10 godina da pokrene proces revizije presude i uz nove dokaze pokuša dokazati direktnu umiješanost i odgovornost Srbije za genocid.

Iz aktuelnog skandala pokrenutog TV svjedočenjima Nevenke Tromp ispostavlja se da je 10 godina roka proteklo u neradu, opstrukcijama, tajnoj sabotaži procesa i namjernim „greškama“ u posljednjim danima roka, kada se proces revizije još mogao pokrenuti, a pri tome su glavni akteri bili Bakir Izetbegović, Sakib Softić i "tim eksperata" koji su nadzirali proces!

Naravno, u ukupnom krahu revizije udjela imaju i strani eksperti pa i Nevenka Tromp. Na to nas upućuju informacije koje iz raznih izvora sada stižu do novinara-istraživača kako se klupko odmotava.

Specijalni istraživač na slučajevima ratnih zločina i naplate odštete žrtvama, Muradif Pajt, koji je dao ključni doprinos u dvije presude za ratne zločine na američkom sudu protiv Radovana Karadžića i ostalih, o ovome kaže:

"I Nena Tromp, s kojom sam sarađivao, kao istraživač je morala znati da je danom donošenja presude MSP-a 2007. godine 'patentno pismo' (punomoć, op.a.) Sakibu Softiću isteklo i da je za reviziju kao novi proces potrebno novo. U samom procesu Tromp nikad nije navela niti jednu presudu ICTY-a kojim je pravosnažno presuđeno da je konflikt u BiH bio međunarodni, tj. da je SRJ izvršila agresiju. To je potvrdilo i Tužilaštvo Srbije kad su tražili izručenje Ganića iz Londona. Zatim, ICTY je utvrdio da je VRS surogat Vojske Jugoslavije organizovan kroz 30. kadrovski centar... ona je svemu tome imala pristup, a nije to koristila da dokaže odgovornost Srbije. Da, bilo je tu i njihovog nadmudrivanja i međusobnog 'varanja' oko novca, jer takvi procesi zahtjevaju ogromne budžete. Svašta je tu bilo, ali ključna odgovornost na kraju je bila na Izetbegoviću,“ kaže Pajt.

Prema navodima Trump, ona i Geoffrey Nice su upozoravali Izetbegovića na jalovi protok roka, ali je on, navodno, opstruirao rad. Sramni završetak tog procesa vidjeli smo 17. februara 2017. godine u Vijećnici. Tada je Bakir Izetbegović (kao član Predsjedništva BiH), već znajući da agent BiH u Hagu Sakib Softić nema valjanu legitimaciju i da zahtjev neće biti ni prihvaćen na pisarnici suda, izveo farsu tobožnjeg dijeljenja tereta ovog posla sa žrtvama, političkim partnerima i javnošću. Kao, tražio je i njihovu saglasnost da zatraži reviziju, a ustvari je gradio alibi za očekivani neuspjeh i nastojao podijeliti odgovornost.

Naknadno je priznao da je svima u oči (i u kamere) lagao i zatajio da Softić nema legitimitet da se pojavi u MSP-u, krivicu je svaljivao na savjetnike i na koncu smatrao da mu je, eto, jedini grijeh što je to zatajio u Vijećnici, kao da je sve ostalo bilo uredu.

Međutim, Izetbegovićeva mjerila moralnosti i odgovornosti njegova su osobna stvar, a pričinjene štete žrtvama i državi su sasvim konkretne. I odgovornost i štete bi se morale objektivizirati tako što će se slučajem propale revizije konačno pozabaviti institucije za provođenje zakona.

Sabotaža revizije

Najsporniji aspekt skandala je pitanje: zašto je Izetbegović vrlo svjesno i perfidno upropastio i posljednju priliku da se preda aplikacija za reviziju presude posredstvom tadašnje bosanske ambasadorice u Nizozemskoj NJ.E. Mirsade Čolaković.

Dakle, ključni momenat je sljedeći: Softić je 23. februara 2017. (četvrtak!) predao aplikaciju u Registrar (pisarnicu) MSP-a. Sud odmah (24. februar/petak) odgovara da Softić nije legitiman za taj posao i daje novu mogućnost državi BiH da u roku 48 sati (27-28. febrzar 2017.) aplikaciju preda preko novog opunomoćenog agenta BiH, preko ministra vanjskih poslova BiH (Igor Crnadak) ili već akreditirane ambasadorice BiH u Hagu. Nije bilo šanse da tada Predsjedništvo BiH (Ivanić, Čović, Izetbegović) imenuju novog agenta ili potvrde Softića, niti da to uradi Crnadak.

Jedino je ambasadorica Čolaković imala tu mogućnost. Osim što je ambasadorica BiH u Nizozemskoj, njena kompetencija proističe i iz Bečke konvencije o diplomatskim odnosima. Ali, na upit MSP-a ko je nova ovlaštena osoba umjesto Softića, član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović odgovara da on ostaje pri tome da je agent BiH isključivo Softić?!

Ovo je slijed događanja iz perspektive Nevenke Trump, kako je iznijela u programu Face TV.

Vrlo važno pitanje, na koje može i mora dati jedino Izetbegović jeste – zašto je svjesno postupao na način kako ne može uspjeti? Zašto je svjesno upropastio proces od čega sada stratešku korist ima Srbija (riješila se tereta pravne odgovornosti za genocid), a stratešku štetu ima država Bosna?

Niko ne kaže da bi proces revizije presude protiv Srbije uspio. Ali, ovim potezom Izetbegović je ponizio žrtve, izostaće njihova moralna i duševna satisfakcija, BiH je ostala bez mogućnosti da dobije pravna satisfakciju kao država izložena agresiji, ali i da u budućnosti traži odštetu za ratna razaranja. Politička šteta će se osjećati još godinama kroz bahat odnos bh. entiteta RS i Srbije prema BiH koji će budući odnos graditi uz osjećaj pravne superiornosti.

Šta kaže KZ BiH?

Budući da je već evidentna šteta po BiH, da je očigledno narušavanje njenog ugleda u međunarodnim odnosima i da se radi o postupcima koji su bili svjesni, prikriveni, kontinuirani i direktno išli u korist Srbije, a na štetu Bosne, konsultirali smo eksperte iz oblasti međunarodnog prava sa bogatom praksom u zemljama EU, kao i neke "krivičare" koji ukazuju na nezakonitost Izetbegovićevih postupaka.

Konkretno, oni smatraju da je Izetbegovića sada moguće krivično goniti po nekoliko članova Krivičnog zakona BiH (Sl. glasnik BiH, broj a3/ag-46/21) i to:

• po Članu 148 - Povreda prava na podnošenje žalbe (kazna do 3 godine zatvora); Odnosi se na onemogućavanje ambasadorice Čolaković da preda aplikaciju u MSP.
• po Članu 225 - Odavanje službene tajne (kazna do 10 godina zatvora); Odnosi se na obavještavanje predsjednika Srbije Aleksandra Vučića preko emisara Softića i Zvizdića da će revizija biti pokrenuta. To je omogućilo Srbiji dodatne pravne akcije da sa svoje strane to spriječe.
• Po Članu 220 - Zloupotreba službenog položaja i ovlaštenja (kazna do 10 godina).

Ovaj član u stavu (1) propisuje da je krivično djelo ako "...službeno ili odgovorno lice u institucijama Bosne i Hercegovine, koje iskorištavanjem svog službenog položaja ili ovlaštenja, prekoračivši granice svog službenog ovlaštenja ili ne izvršivši svoje službene dužnosti, pribavi sebi ili drugom kakvu korist, drugom nanese kakvu štetu...". U konkretnom slučaju upravo se radi o tome da je Izetbegović činjenjem i nečinjenjem upropastio reviziju u korist Srbije, a na štetu Bosne.

• Po Članu 224 - Nesavjestan rad u službi (kazna do 5 godina) odnosi se na sveukupan odnos Izetbegovića prema procesu revizije.
• po Članu 236 (2) - Sprečavanje dokazivanja i po Članu 241(a) - Sprečavanje službenog lica u obavljanju službene radnje (kazna do 3 godine). Ova inkriminacija odnosi se na indicije da je za reviziju procesa ipak bilo novih dokaza o odgovornosti Srbije za genocid u BiH, ali da su dokazi zatajeni te na sprječavanje ambasadorice Čolaković da izvrši pravnu radnju za koju je bila ovlaštena. Realna je pretpostavka da ambasadorica Čolaković nije sama odlučila da to ne učini, već joj je tako naloženo. Sjetimo se da je u kritičnim danima ona bila optužena da je neovlašteno otvorila poštu Mladena Ivanića i tada pozvana "na raport" u Sarajevo. U ovom "miniranju" njene pozicije ima odgovornosti i Ivanića.
• Po Članu 249 – Udruživanje radi činjenja krivičnih djela (kazna do tri godine). Ovaj paragraf odnosi se na organizovanje grupe ljudi (Izetbegović, Softić, Zvizdić) radi pripremanja gore opisanih djela propisanih KZ-om BiH. Tu je bilo i elemenata iz Člana 30 – Podstrekivanje na činjenje krivičnog djela itd.

Sljedeći korak – krivična prijava

Ključni svjedoci morali bi biti: Nevenka Tromp, Sakib Softić, Denis Zvizdić, a svjedok protiv sebe je već Bakir Izetbegović koji je javno priznao da je on svojim postupcima onemogućio reviziju.

Ključni dokazi svakako su dokumenti, prepiska MSP-a i Izetbegovićevog kabineta u Predsjedništvu BiH, dokumenti koje je javno prezentirala Tromp i drugi koje nije, a za čije pribavljanje bi bio ovlašten postupajući tužilac.

Ključni dokumenti za dokazivanje Izetbegovićeve odgovornosti (uz presumpciju nevinosti dok se ne dokaže suprotno) svakako mogu biti i arhivski (a/a) primjerci dokumenata iz arhive MSP-a, ukoliko su se isti "eventualno zagubili" u arhivi Predsjedništva BiH. Oni se mogu dobiti kroz mehanizam međunarodne pravne pomoći.

Na ovom mjestu vjerovatno su iscrpljene mogućnosti medijskog doprinosa rasvjetljavanju "slučaja revizija". Dalje mjere i radnje moralo bi poduzeti Tužilaštvo BiH jer ovaj slučaj ne smije ostati nerasvijetljen.

Dakle, sljedeći korak bio bi podnošenje krivične prijave Tužilaštvu BiH, istraga i dalje procesuiranje. Osnovni razlog je gore već objašnjen – još nesagledana pravna, politička, ekonomska i moralna šteta koja je nanesena žrtvama zločina kreiranih u Srbiji i državi Bosni. Na koncu, u javnosti se već postavlja pitanje mogućnosti ponovnog pokretanja revizije "jer nas je Izetbegović obmanuo", ako je to tako. A da li je tako može utvrditi samo državno pravosuđe.

Šta je Bakirov motiv?

U svakom djelu ključno je pitanje - motiv. U ovom slučaju to je pitanje – zašto bi Bakir Izetbegović namjerno upropastio sudski spor protiv Srbije, koji bi Bosna pred MSP-om realno mogla i dobiti i time steći strateške benefite i prednost pred agresorom – Srbijom? Od propale revizije korist zaista ima samo Srbija, ali zašto bi on radio u korist Srbije?

Ugledni eksperti i poznavaoci političkih odnosa u regiji i međunarodnih odnosa (poput prof. dr. Zlatka Hadžidedića, prof. dr. akademika Esada Durakovića...) već su objašnjavali evropsku (!) i velikosrpsku strategiju rastakanja države Bosne (svakako i velikohrvatsku) kako bi se ona u konačnici podijelila između susjeda.

Najvažniji korak u tom procesu je podjela društva po nacionalnom kriteriju i teritorijalno grupisanje naroda. To je donekle postignuto ratom, a u miru se cilj nastavlja ostvarivati političkim i specijalnim djelovanjem. Proces podjele bio bi nemoguć bez partnerstva "lidera" i uskih elita sve tri nacionalne strane. U tom procesu Izetbegović je prepoznat kao "bošnjački partner" i koji samo nastavlja misiju Alije Izetbegovića, čije djelo će tek trebati valorizirati.

Već pomenuti samostalni istraživač u procesima ratnih zločina Muradif Pajt je decidan:

"Bakir Izetbegović je napravio dosta poteza koji direktno pogoduju Srbiji i ja nemam dileme oko toga. Nije on jedini, to je čitava halka oko njega koja podriva državu i u političkom i ekonomskom smislu, ali je on ključni igrač. To konačno moraju istražiti nezavisni, naglašavam nezavisni tužioci", kaže Pajt.

Uloga Denisa Zvizdića

Interesantno je da je u februaru 2022. godine Denis Zvizdić, predsjedavajući Predstavničkog doma PS Bosne i Hercegovine uputio u parlamentarnu proceduru Prijedlog zakona o dopuni Krivičnog zakona BiH, koji predviđa da će se "...ko javno izvrgne ruglu, preziru ili grubom omalovažavanju državu Bosnu i Hercegovinu, njenu zastavu, grb ili himnu, kazniti kaznom zatvora do jedne godine". To je u suštini opis krivičnog djela "Povreda ugleda države", koje u svojim krivičnim zakonima definiraju sve zemlje regije, osim Bosne.

Zvizdićeva inicijativa svakako je za pohvalu, ali je indikativan tajming. Događa se u vrijeme javnog preispitivanja njegove uloge u "misiji kod Vučića" koju je otkrio sam predsjednik Srbije u poznatom intervjuu Senadu Hadžifejzoviću u programu Face TV.

Kako je poznato, Zvizdić je negirao učešće u zavjereničkom dijelu te posjete i ogradio se od učešća u bilo kakvim drugim nečasnim radnjama oko revizije presude. Kada je izbio skandal nakon tvrdnji Nevenke Tromp o zakulisnim radnjama Izetbegovića, Zvizdić se očitovao o tome uvalivši užaren krompir bivšem partijskom šefu s tri ključna pitanja:

"Prvo je pismo registrara u kojem se ističe da BiH ima rok od dva dana da ponovi predaju revizije. Izetbegović je odgovorio, a ja ne mogu da vjerujem da je naveo kako je za njega i dalje legalan agent Sakib Softić, zbog koga je i odbijena predaja revizije. 

Ključno pitanje je zašto reviziju nije poslala ovlaštena ambasadorica BiH", podsjeća on i napominje:

"Bakir Izetbegović jedina je osoba upoznata sa sadržajem pisma registrara i jedini koji krije odgovor šta je zapravo odgovorio na upit. Zatim, ko je i zašto ambasadoricu vratio u BiH, dan ili dva prije nego što je trebala predati reviziju koja bi bila primljena?"

Na potezu su institucije za provođenje zakona, a ovo pitanje će vjerovatno biti mnogo teži ispit, nego je proces za "malina-respiratore".

*Autor je umirovljeni brigadir Vojne obavještajno-sigurnosne službe OS BiH, magistar politologije u oblasti međunarodnih odnosa i vojno-politički analitičar u projektima koji se bave sigurnosnim pitanjima

***

Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Ja mislim" su isključivo lični stavovi autora tekstova i moguće da ne odražavaju stavove redakcije portala Radiosarajevo.ba


Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacija za Android | iPhone i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

NEMA KOMENTARA