! / Profesor Hamza Karčić: Macronov veto znači napuštanje muslimana na Balkanu

12. 11. 2019. u 08:55:00 Radiosarajevo.ba

Shares: 0

Turski dnevni list Daily Sabah je objavio tekst profesora na sarajevskom Fakultetu političkih nauka Hamze Karčića na engleskom jeziku, a nazvan je Emmanuel Macron's EU veto set to leave Balkan Muslims out (Veto Emmanuela Macrona znači napuštanje muslimana na Balkanu). Članak profesora Karčića prenosimo u cijelini.

Kao asistent profesoru u Sarajevu, pregledao sam veliki broj master radova o bosanskohercegovačkom putu u evropske integracije. Dok su studenti ukazivali na prednosti i izazove članstva Bosne i Hercegovine, teško se mogu sjetiti onih koji su dovodili u pitanje spremnost EU da uradi svoj dio posla. "Ne" Emmanuela Macrona od prije dvije sedmice je upravo to značilo. Odbijanje početka pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom je izazvalo veliko razočarenje u cijeloj regiji. Francuski veto simbolizira ono što ne bi trebao biti put ka EU.

Macronov veto sadrži tri poruke.

Prva jeste da formalni razlozi veta nisu uvjerljivi. Pitanje institucionalnih reformi u EU nije novo i nije bilo prijetnja za početak pregovora o pristupanju Sjeverne Makedonije ili Albanije. Institucionalna prilagođavanja su izvršena u cilju da bi se EU prilagodila proširenjima iz 2004. i 2007. godine. Članstvo Hrvatske iz 2013. i početak pregovora sa Crnom Gorom 2012. i Srbijom 2014. nisu bili suočeni sa vetom pravdanim nejasnim tvrdnjama o institucionalnoj reformi EU.

Sjeverna Makedonija i Albanija ostaju i dalje u čekaonici za članstvo u EU

Druga poruka Macronovog veta je da se proevropske reforme ne isplate. Dominantni narativ od samita u Thessalonikiju iz 2003. je bio da Zapadni Balkan može računati na članstvo pod uslovom da ispune zadane kriterije.  Prošlog ljeta je Makedonija rješila 27-godišnji spor sa Grčkom promijenivši svoje ime u cilju da postane članicom NATO-a i EU.

Onemogućavanjem da Sjeverna Makedonija počne sa pregovorima, Macron je onemogućio da EU ispuni svoje obećanje. Ostatak regiona će biti manje podstaknut da provodi reforme. Kako bude odmicalo vrijeme procesa integracija u EU, meka moć EU na Zapadnom Balkanu se smanjuje. Gubi se zamah u pregovorima između Srbije i Kosova, te u provođenju reformi u Bosni i Hercegovini. U Ukrajini i Gruziji meka moć EU je počela da slabi. Očekivano, završava se doba propovijedanja eurokrata domaćim političarima o evropskim standardima.

Treća poruka, u gotovo svim analizama je izostalo to da Macronov veto znači napuštanje muslimana na Balkanu. Da su počeli pregovori sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom, put ka članstvu bi trajao deset godina. Sada kada su blokirani, to vrijeme je produženo.

Bosna i Hercegovina i Kosovo još više zaostaju. To zapravo znači da će se zemlje jugoistočne Evrope u kojima živi veliki broj muslimana još zadržati na ovom putu. Konkretnije rečeno, veto onemogućava članstvo država u kojima muslimani imaju značajniju političku moć.

Sjetio sam se dva primjera za prethodno navedeno. Pristupanje zemalja srednje i istočne Evrope je proteklo bez veta, dok je EU nastavila da postavlja nove kriterije Turskoj.

Kiparski Turci su 2004. godine podržali Annanov plan da se Kipar ujedini prije pristupanja EU. Oni su od tada u izolaciji dok EU ne poduzima ništa da im se ukinu ograničenja.

Veto za Sjevernu Makedoniju i Albaniju će imati direktne posljedice po Bosnu i Hercegovinu i Kosovo. Ova odluka je uslijedila u trenutku kampanje protiv bosanskohercegovačkih muslimana, koja traje posljednjih nekoliko godina. Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović je preuzela vodeću ulogu u cilju da ocrni sliku o Bošnjacima, što je postalo nasljeđe njenog mandata. Prošli mjesec, Nobelova nagrada za književnost je dodijeljena Austrijancu i negatoru genocida u Bosni i Hercegovini Peteru Handkeu. Institucionalno priznanje za apologetu Slobodana Miloševića je nešto neviđeno u radu Švedske Akademije.

Nakon veta, Macronov intervju za The Economist iz 9. novembra je izazvao još više bijesa u Bosni i Hercegovini. Tvrdnja da je Bosna i Hercegovina "tempirana bomba... koja se suočava sa problemom povratka džihadista" je izazvala veliki broj osuda. Glasnogovornik Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Muhamed Jusić je poručio da je "oko 300 bosanskohercegovačkih državljana, uglavnom žena i djece, otišlo na ratišta u Siriji i i Iraku, u poređenju sa više od 1.900 francuskih državljana".

Macron: BiH je tempirana bomba koja kuca tik uz Hrvatsku

Macronov veto zasnovan na sumnjivim osnovama uništava prednost koju je Evropska unija imala na Zapadnom Balkanu i šire. Umjesto unaprijeđenja mira na Balkanu, odluka francuskog predsjednika izaziva neizvjesnost i nesigurnost. Njegova naknadna objašnjenja su samo stvorila još veću štetu. Macronovo "ne" je naštetilo trenutku u kojem je postojao osjećaj perspektive za Zapadni Balkan, zaključuje profesor Hamza Karčić u članku za turski dnevni list Daily Sabah.

O Hamzi Karčiću

Hamza Karčić je diplomirao na Odsjeku političkih nauka i međunarodnih odnosa Fakulteta ekonomije i administrativnih nauka Boğazici univerziteta u Istanbulu 2005. godine.

Magistrirao je na Odsjeku međunarodnih odnosa i evropskih studija na Centralno-evropskom univerzitetu u Budimpešti 2006. godine. Drugi magisterij stekao je na Edmund A. Walsh School of Foreign Service na Georgetown univerzitetu u Washingtonu 2008. godine.

Doktorsku disertaciju pod naslovom Uloga Kongresa u kreiranju američke vanjske politike prema Bosni i Hercegovini 1990-1996 odbranio je 2014.godine na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.

Objavljeni radovi uključuju: Camp David and Dayton: Comparing Jimmy Carter and Richard Holbrooke as Mediators, International Negotiation (2017), An unlikely hawk: Congressman Frank McCloskey and the Bosnian war, Journal of Transatlantic Studies (2017), Remembering by resolution: the case of Srebrenica,  Journal of Genocide Research (2015), Saving Bosnia on Capitol Hill: the case of Senator Bob Dole, Journal of Transatlantic Studies (2015), One-Way Ticket to Kuala Lumpur: Bosnian Muslims in Malaysia in the Early 1990s, Indonesia and the Malay World (2014), In Support of a Non member State: The Organisation of Islamic Conference and the War in Bosnia, 1992 1995, Journal of Muslim Minority Affairs (2013), i Balkans in Maryland’s 2nd Congressional District: Helen Delich Bentley and the War in Bosnia, Croatian Political Science Review (2013), navedeno je na web stranici Fakulteta političkih nauka u Sarajevu.

NEMA KOMENTARA