Nataša Gaon Grujić: Večeras igra Sarajevo protiv Sarajeva

Njene ruke njegovane su i bijele. Ona ne mora sanjati, to je za fukare, ona čita Elle UK i izgleda kao manekenka s naslovne stane. Njen otac je imućan, njega cijene svi. On je odmah shvatio kako se Bosna brani, on nije imao potrebe da ide da se snađe vani. Njemu niko ništa ne može reći, puškom nije prljao ruke, uvijek je prijatelje imao na sve strane, trgovao je i stekao do groba jarane.

Piše: Nataša Gaon Grujić za Radiosarajevo.ba

Večeras tata do kasno radi. Na večeri je, a ispod stola ženi šalje SMS:
„Joj, opet ove njihove splačine moram jest'. Ugrij mi ono tvoje jelo fino da na kašiku želudac šta primi...“
Žena žurno od TV ekrana skoči, podgrija večeru, da muž može bolje umočiti.

Večeras igra Sarajevo protiv Sarajeva.

Kćerka ima psa, ali ga ne vodi izvodit', osim na kafu i party, njoj je svejedno što pas pati.
Nalakirani nokti i žarki ruž, ona je trendy samo joj nedostaje javnosti poznat muž.
Ona sluša modernu muziku i rukom u zraku mlati, dok tijelo u ritmu nježno klati. Ona s visine druge djevojke gleda, jer ona je naša naslovnica Ellea. Tata će sve da plati, ne da tata da se tatino zlato pati. Pogled je prazan, a stomak krči, danas joj je voćni dan, ona pazi na kilažu i da, uvijek, ima sadržajan dan.

Večeras igra Sarajevo protiv Sarajeva.

Imat će ona žene za sve, jedna će da kuha, druga da čisti, treća će djecu da čuva. Četvrta će uvijek rezerva biti, ako joj se neka od ove prve tri ne svidi. Tata će sve da plati, ne da tata da se njegovo zlato plati.
Ona vozi automobil skup i uvijek se značajno okrene kada zatvara vrata, pogleda da li je neko gleda, jer samo to njoj treba. Njoj trebaju pogledi zavidni i gladni, oni nemaju tatu da im sve plati. Njene drugarice su bogate, obrazovane i lijepe, ma niko im nije ni do pete. 

Večeras igra Sarajevo protiv Sarajeva.

Večeras igra Sarajevo protiv Sarajeva.

Ispred studija dečko je čeka, a poslije će voziti brzo kroz ulice grada, ograničenja brzine nisu važna, tata sve ljude na funkciji zna, neka mu dijete uživa.
Na ulici tragovi kočenja i krvi, ona plače, a tata je tješi da će sve biti u redu i da se ne sekira, jer nije ona kriva.

Večeras u tragovima kočenja i krvi, Sarajevo je izgubilo protiv Sarajeva.

Majka joj kaže: „Samo mi se javi da mama ne dobije još sijedih na glavi“. 

Ona izlazi i zatvara vrata i kaže: “Hej, volim te, tata.“
Nju odgajaju da uči i da dobar čovjek treba biti, to je ono što se cijeni, to je ono za šta treba živjeti.

Večeras igra Sarajevo protiv Sarajeva. 

Samo da Sarajevo, opet, u tragovima kočenja i krvi,  još jednu tekmu ne izgubi. Ova tekma traje i kraja joj nema, Sarajevo igra protiv Sarajeva već 20 godina. Za ovu utakmicu mogu reći - neka pobijedi bolji, neka pobjedi u duši ljepši.
I večeras će, opet, igrati Sarajevo protiv Sarajeva...