Savez kolumnista | Hadrović: Washington se mijenja – Dodikova lobistička politika na novom ispitu!

Da Demokrati nisu ostvarili ovako uvjerljivu pobjedu na američkim međuizborima, vjerovatno bi se mnogo toga nastavilo po starom. 

Međutim, izborni rezultati poslali su veoma snažnu poruku [Donaldu] Trumpu i njegovoj administraciji. Ovo nije bio samo izborni poraz, već ozbiljno upozorenje da se politička odgovornost, korupcija, sukob interesa i način upravljanja državom ne mogu beskonačno ignorisati.

Piše: Adnan Hadrović, za portal Radiosarajevo.ba

Trending

Haos u entitetu RS zbog papaka: SDS sinoć došao preletaču pred kuću, traže da vrati mandat

Korupcija, pogodovanje politički bliskim krugovima i očigledno odstupanje od obećanja datih biračima bili su važan dio šireg nezadovoljstva američke javnosti. Trump je došao na vlast obećavajući "Drain the Swamp", odnosno obračun s korupcijom i političkim establišmentom. Međutim, mnogi Amerikanci su u proteklom periodu vidjeli upravo suprotno. I to su na izborima jasno pokazali.

Za koga je Dodik lobirao?

U tom kontekstu treba posmatrati i najnoviju odluku Bijele kuće o uvođenju strožijih pravila za sastanke s lobistima, kao i promjene na njenim ključnim pozicijama.

Zabranjeno preuzimanje teksta bez pismenog odobrenja Redakcije portala Radiosarajevo.ba!

Da se razumijemo, lobiranja je u Washingtonu bilo i uvijek će ga biti. To je dio američkog političkog sistema. Lobirati za interese neke države, kompanije ili organizacije nije samo po sebi ništa sporno, pod uslovom da se sve radi transparentno, u skladu sa zakonom i pravilima igre.

Ali problem nastaje kada se političke veze i privilegovani pristup centrima odlučivanja koriste za ostvarivanje ličnih i političkih interesa, posebno kada se sve to finansira javnim novcem. Upravo tu dolazimo do Milorada Dodika i Republike Srpske.

Dodik nije lobirao za građane Republike Srpske. Lobirao je prvenstveno za sebe, svoj politički opstanak, uklanjanje sankcija i vlastiti međunarodni položaj. I sve to novcem tih istih građana, bez njihovog pitanja, saglasnosti i stvarne mogućnosti da odlučuju o tome kako se troši njihov novac.

Prema objavljenim podacima Transparency Internationala BiH, poznate osnovne naknade za osam glavnih lobističkih aranžmana vlasti RS-a u 2025. i 2026. godini iznose oko 9,37 miliona dolara (oko 16.5 miliona KM). A to nije ni konačan iznos. Dio ugovora i naknada ostao je nedostupan javnosti.

Ali postoji još jedan problem Dodikove lobističke politike koji je iz američke perspektive posebno osjetljiv. Njegove bliske političke veze s Vladimirom Putinom i Rusijom, kao i njegova politika koja je u više navrata bila u suprotnosti sa strateškim interesima SAD-a u Bosni i Hercegovini i regionu.

Zamislite samo političku sliku koju su građani Amerike mogli vidjeti: Dodik se u kratkim vremenskim razmacima sastaje s Putinom, dok istovremeno, novcem poreskih obveznika Republike Srpske, plaća pristup ljudima iz najbližeg Trumpovog političkog okruženja.

Takva kombinacija nije mogla proći bez ozbiljnih pitanja. Kako je moguće istovremeno graditi tako bliske odnose s Putinom, čija politika direktno izaziva američke strateške interese, a zatim preko plaćenih političkih posrednika tražiti podršku u Washingtonu?

Posebno je problematično što su pojedini Trumpovi politički saradnici bili angažovani i na poslovima povezanim s Dodikovim političkim okruženjem u vrijeme predizborne kampanje u RS-u. Sve to zajedno odašiljalo je veoma lošu poruku američkoj javnosti.

I tu dolazimo do suštine. Trump je obećavao da će očistiti Washington od političkih privilegija i zatvorenih interesnih krugova, a upravo su takve pojave postale predmet ozbiljnih kritika njegove administracije. Amerikanci su to prepoznali, a Dodik je svojim lobističkim aranžmanima i vezama samo dodatno doprinio stvaranju slike koja je bila u potpunoj suprotnosti s tim obećanjima.

Dodik će se teško "oprati"

Ne treba se, međutim, zavaravati da će Dodik sada odustati od lobiranja. Naprotiv, nastavit će tražiti nove kanale i nove političke veze. Ali ovaj put ga čeka mnogo teži posao.

Demokratska većina u Kongresu imat će mogućnost da detaljnije ispituje upravo one političke i finansijske aranžmane koji su obilježili protekle dvije godine. Ne treba podcijeniti ni interes demokratskih kongresmena koji su godinama upozoravali na Dodikovu politiku, podržavali sankcije i insistirali na očuvanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH.

Dodik će se teško "oprati" pred novim demokratskim rukovodstvom Kongresa. Njegove veze s Putinom, odnos prema Dejtonskom sporazumu, podrivanje državnih institucija BiH i lobiranje za ciljeve koji dovode u pitanje ustavni poredak Bosne i Hercegovine neće jednostavno nestati promjenom političke administracije.

Trump ostaje predsjednik i ne treba očekivati da će se američka vanjska politika promijeniti preko noći. Ali od januara 2027. Kongres će imati drugačiju političku većinu, a samim tim i drugačiju dinamiku odnosa prema Bijeloj kući. Za Bosnu i Hercegovinu ovo je prilika koju ne smije propustiti. Potrebno je obnoviti i ojačati odnose s demokratama, ali istovremeno nastaviti graditi partnerstva s republikancima. Američka podrška Bosni i Hercegovini ne smije zavisiti od toga ko je trenutno na vlasti.

Za Dodika, međutim, dolazi vrijeme ozbiljnog suočavanja s posljedicama vlastitih političkih odluka.

*Autor je viši savjetnik Instituta za razvojni utjecaj iz Washingtona i bivši bosanskohercegovački diplomata

* * *

Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Ja mislim" su isključivo lični stavovi autora tekstova i moguće da ne odražavaju stavove redakcije portala Radiosarajevo.ba.