Milijarda Vlade FBiH i corona virus

Pokušaji Vlade FBiH da mjerom od 1 (jedne) milijarde KM, ublaži posljedice krize izazvane nepogodom prijeteće zaraze, imaju za početak i svoju kvantifikaciju. To je ta 1 milijarda KM koja bi se „našla“.

Piše: prof.dr. Izudin Kešetović

To je oko 50% fiskalnog kapaciteta Budžeta FBiH, ako bi se izuzeli doprinosi koji su namijenjeni za penzije. Kako penzioni sistem funkcioniše na principu protočnog bojlera i kako je kao budžetska pozicija sa visokim stepenom obaveznog izvršenja, onda bi se moglo s pravom tvrditi da se radi o velikim sredstvima. Ako se tome doda servisiranje vanjskog duga koji je na prvom mjestu obaveza, jasno je da su utvrđena dva osnovna prioriteta:

Prvi je javni dug 

Drugi su penzije

S toga ova jedna milijarda KM dobiva na značaju jer se pored nje pojavljuju pozicije koje su najosjetljivije a imaju karakter transfernog davanja, vezane za prava po osnovu isplata koje imaju karakter dohodaka boračke populacije.

Za početak bi mogli reći “sasvim dovoljno”, jer se radi o tzv. tekućem računu koji se na kraju bilansira i iskazuje kao višak ili manjak.

Sve prilike govore da će manjak sredstava biti izvjestan i da će u novčanim tokovima nedostajati likvidnih sredstava. Vlade oba entiteta će morati kao i ranije koristi instrument kratkoročnog zaduživanja kod banaka. U kom obimu i kod pod kojim uslovima ostaje pitanje.

Upravo se ovdje ili na ovom pitanju kroji sudbina mjera od 1 milijarde KM u koje su svi uprli oči kao „mačak na vruću kašu“. Rekli bi s pravom da se ta 1 milijarda KM sada pusti u opticaj „cvrknula bi kao voda na vrelom ulju“. Sve prilike govore da tako neće biti. Pitajmo se zašto.

Prvo, u igri je Razvojna banka FBiH čiji je objektivni kapacitet jedne filijale ili šaltera poslovne banke. Drugo, broj pretedenata na subvencije za poslovnu aktivnost u dijelu održavanja proizvodnog kapaciteta dosta je fluidan i nejasan. Garancijski fond u kombinaciji sa Razvojnom bankom FBiH podrazumjeva nešto drugo i to veoma bitno. Rekli bi: „ražanj gotov, a zec u šumi“. Ostaje pitanje kako privoljeti zeca da dođe na ražanj. Ovdje se u ulozi zeca javljaju banke.

Sve su prilike da populistički pristup vlasti smišlja alhemiju za banke po kojoj je moguće kredite plasirati a da ih istovremeno nije potrebno vraćati. Ne možemo reći da to ne može. Kaže se „može i drvena peć ali za jednu upotrebu“. Takvih je pokušaja bilo i ranije. Obično su značili urušavanje sistema. I dok se vlast muči kako da „ulovi zeca“, i da riješi problem da „vuk bude sit, a ovce na broju“ javlja se drugi apetiti. Oni će se brzo pretočiti u ideju da se investicioni potencijal pretoči u kredite, a da subvencije budu potraživanja.

Postavlja se logično pitanje: kako? 

Rekli bi po istoj formuli koja se koristi ovih 25 godina. Po sistemu distribucije novca u obliku kredita i pokrića dijela plata zaposlenih uz obezbjeđenje garancija iz budžeta i isplata preko Razvojne banke i Trezora FBiH čime bi se krug zatvorio. Rizici u ovim operacijama su minimalni. Novac bi došao na mjesto i ne bi bilo problema. Problem će se javiti u povratu tog novca. Napuhani portfolio Razvojne banke FBiH bi brzo „ ispuhao“ kao što su i oni “reslovi kredita” koje smo dobijali kao donacije u periodu poratne obnove.

Razvojna banka FBiH i dalje ostala mjesto rasapoređivanja partijskih kadrova po filijalama u kantonima u kojima sjede besposleni kadrovi sa dobrim platama. Garancijski fond bi doživio sudbinu famozne Direkcije za naknadu šteta zbog poplava iz 2014. godine. Novac koji bi se upumpavao preduzećima kao stimulans za održavanje nivoa zaposlenosti radnika bi otišao u potrošnju i plate i ponovo bi se vratio u sistem preko doprinosa kao prihod budžeta.

Sve u svemu , kako su govorili novonastali tajkuni, „nemoj me pitati za prvi milion“. Pod pretpostavkom da Vlada FBiH usvoji ove mjere bez Parlamenta FBiH sasvim je jasno da je neće niko niti pitati kao i što danas niko ne zna gdje je otišao ogroman novac po osnovu kredita i donacija.

Tvrdnja mnogih da ima novca je tačna i nije tačna. Tvrdnja da je dobar dug je tačna i nije tačna. Svima je jasno da je novac u bankama. Svima je jasno da je MMF ima novac. Upravo u ovome se kriju sve zagonetke i odgovori.

Na pitanje da li novca ima u bankarskom sektoru odgovor bi bio potvrdan.

Koliko, čijeg i kakvog novca, drugo je pitanje.