Koliko tereta bh. privrednik i radnik mogu podnijeti?

Piše: Ajka Baručić, Institut za razvoj mladih KULT

Ne čudi da je odgovor na ovo pitanje – o privredi, poslovnom ambijentu, mogućnostima za pokretanje biznisa. Ovakve rezultate je pokazao ovogodišnji Izvještaj Svjetske banke o lakoći poslovanja. Iako su ovo zastrašujuće informacije, one nisu pretjerano iznenadile ni ekonomske analitičare, privrednike, niti obične građane naše zemlje. Valjda smo se navikli, nažalost. Jesu li začudile predstavnike vlasti? Što je još važnije pitati, jesu li ih zabrinule? Pa, trebale bi.

Dodatno se postavlja pitanje kada će privrednici osjetiti konkretne, opipljive, vidljive pozitivne efekte reformi koje se provode. Prema njihovim riječima, ti efekti još uvijek izostaju. Bh. privredniku još uvijek nije ništa lakše održati biznis na životu. Uporno je bh. privrednik opterećen teškim poslovnim ambijentom, visokim i raznolikim porezima, brojnim parafiskalnim nametima, a od prošlog mjeseca i plaćanjem poreza na topli obrok i regres zaposlenika. Dakle, nova opterećenja umjesto rasterećenja!

U narednoj sedmici se na sjednici Vlade FBiH trebaju naći i prijedlozi izmjena Zakona o doprinosima i Zakona o porezu na dohodak, čije stupanje na snagu se očekuje od 1. januara 2017. godine. Prvobitno je najavljeno da će ove izmjene biti realizirane istovremeno sa izmjenama Pravilnika o oporezivanju toplog obroka i regresa, radi ostvarivanja takozvanog neutralnog fiskalnog efekta.

Međutim, izmjenama Pravilnika o oporezivanju toplog obroka i regresa se od 3. oktobra 2016. godine uvela mjera oporezivanja toplog obroka iznad 8,5 KM, a poslodavci dodatne troškove imaju i prilikom isplate regresa većeg od 400 KM, dok su najavljena smanjenja poreza na doprinose izostala i odgođena su za narednu godinu.

Na ovu mjeru su burno reagovali poslodavci i sindikati, iako bezuspješno. Pojedini poslodavci su teret u potpunosti podnijeli samostalno, pojedini ga podijelili sa radnicima, a u pojedinim slučajevima teret podnose radnici kojima je oporezivi dio toplog obroka ili potpuno ukinut ili im je obračunati porez oduzet od ukupne neto plate. Time su mjesečna primanja zaposlenih građana, uglavnom u privatnom sektoru, umanjena u iznosima od oko 50-100 KM. U ovisnosti od visine neto plate, ovo su na godišnjem nivou značajna smanjenja, a jasno je i da su značajnija kod onih sa nižim platama. Dakle, u konačnici se umanjuje životni standard i kvalitet života običnog građanina.

Radnici i poslodavci su se nadali da će novim izmjenama Zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima biti ispravljena ova nepravda, pa čak i uz nerado prihvatanje umanjenih plata u posljednja tri mjeseca 2016. godine.

Međutim, vrlo je upitno da li će nove izmjene navedenih zakona uopće neutralizirati smanjenja plata radnika i dovesti do rasterećenja.

U proteklih nekoliko dana, a i nakon sjednice Ekonomsko socijalnog vijeća FBiH održane prije dva dana, u javnosti su se pojavile informacije da se ovim izmjenama planira ukidanje poreza na dohodak za neto plate u iznosu do 600 KM, ali i povećanje poreza sa 10% na 12% za plate iznad 600 KM. Dakle, rasterećenje jednih na štetu drugih!

Zatim, najavljeno je smanjenje stope poreza na doprinose sa bruto 41,5% na 33%, ali se sada spominju i povećanje stopa doprinosa za PIO i doprinosa za zdravstveno osiguranje!

Ukoliko se ove izmjene zaista budu realizovale na ovaj način, upitno je i zabrinjavajuće koliko će one i da li će uopće rasteretiti radnika i poslodavca. Dodatno je zabrinjavajuća skoro potpuna neinformisanost građana i poslodavaca o svim ovim izmjenama, sa čime se oni vrlo često suočavaju tek kada nove mjere budu usvojene i kada budu dovedeni pred „svršen čin“.

Daju li reformske mjere rezultate, reći će i Međunarodni monetarni fond, koji posjećuje BiH sa ovom namjerom u toku mjeseca novembra. Tu su i domaći analitičari koji su podijeljenih mišljenja po pitanju pomaka ostvarenih Reformskom agendom.

Međutim, šta bh. privredniku znače sve te analize, grafikoni, stanovišta, gledišta, razmatranja, poređenja?

Privrednik razmišlja o isplatama, zaposlenicima, taksama, operativnim troškovima, komunalnim taksama… O rokovima. O desetom u mjesecu. Svaki deseti u mjesecu je krajnji rok za uplatu poreza na dodanu vrijednost za sve proizvode i usluge koje je privrednik prodao u proteklom mjesecu. Pa čak i za one koje je prodao, dakle izdao račun, ali isti od kupca još uvijek nije naplatio. Nerijetko, period naplate potraživanja od kupaca je vrlo neizvjestan i traje dugo, čak po nekoliko mjeseci i godina ili potraživanja nikada nisu naplaćena. Sve to itekako ugrožava poslovanje privrednika, ograničava nova zapošljavanja i guši rast i razvoj njegovog biznisa. Vrlo često se privrednici zadužuju kod banaka da bi pokrili ove troškove, a time dalje produbljuju problem sa visokim kamatnim stopama i poteškoćama u praćenju dinamike otplate kredita.

Naposljetku, postavlja se pitanje koliko tereta poslodavac i radnik, odnosno obični građanin u Bosni i Hercegovini mogu podnijeti i dokle? Ima li nade da će biti bolje i koliko je ta nada realna? Šta, ustvari, donosi Reformska agenda i šta nas još čeka?