Semezdin Mehmedinović i sjećanje na Karima Zaimovića: Nedostaje

Karim Zaimović, kultni pisac i idol mlade generacije devedesetih, preminuo je na današnji dan, 1995. godine. Njegova mladost i njegovo ime ostali su upisani u historiju bosanskohercegovačke književnosti i novinarstva.

Njegov mladi život nasilno je zaustavljen neprijateljskim gelerom u utorak, 1. augusta 1995. godine. Trinaest dana borio se za život, ali, nažalost, nije dobio tu bitku. Imao je samo 24 godine.

Jedan od najvećih živućih bosanskohercegovačkih pisaca, Semezdin Mehmedinović, koji je zajedno sa Zaimovićem pokrenuo časopis za kulturu "Fantom slobode" prisjetio se danas svog velikog prijatelja o kojem je pisao u brojnim knjigama, uključujući i posljednju.

Trending

Konferencijska liga | Borac preživio nevjerovatnu dramu i prošao dalje: Jurkas junak penala

Mehmedinović je ovim povodom objavio ratnu fotografiju sa Zaimovićem, koju je u godinama opsade Sarajeva snimio Milomir Kovačević Strašni.

"Godišnjica je smrti Karimu Zaimoviću. Ovo je ratna fotografija, neobična u svojoj dvodijelnosti, majstorski rad Milomira Kovačević Strašnog. Ne sjećam se gdje se ovo dogodilo. Ali mi je razgovor s Karimom potpuno razumljiv, unaprijed znam o čemu se ovdje radi: on je uvijek bio u nekom oprezu, u strahu da se stvari neće dogoditi kako smo planirali, a ja nastojim da ga uvjerim kako će sve biti kako treba. Karimov oprez. Uvijek. Nedostaje", napisao je Mehmedinović.

Prije oko 11h

Karim Zaimović ubijen je prije 31 godinu: Pisac koji je tokom opsade stvarao čudesne svjetove

Karim Zaimović rođen je u Sarajevu 6. maja 1971. godine, u porodici slikara Mehmeda Zaimovića. Od najranijih godina bio je izrazito vezan za umjetnost, književnost i strip. Već kao dječak pokazivao je izuzetnu radoznalost, a upravo prema svjedočenju  Mehmedinovića, koji ga je upoznao 1986. godine, bio je "čudo od djeteta" i dječak koji je o stripu znao više od drugih.

Novinarstvom se počeo baviti sa 15 godina, a prvi tekst objavio je još kao tinejdžer. Pisao je o stripu, filmu, likovnoj umjetnosti i kulturi, sarađujući s brojnim časopisima i novinama. Nakon Prve gimnazije upisao je Akademiju likovnih umjetnosti, a potom prešao na studij komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.

Rat ga je zatekao u Sarajevu, gdje je ostao tokom cijele opsade. Bio je dio generacije mladih sarajevskih novinara, pisaca i umjetnika koja je pokušavala održati kulturni život grada uprkos granatama, nestašici struje i vode i svakodnevnom strahu. Nakon demobilizacije iz Armije BiH uređivao je kulturnu rubriku u magazinu Dani.

Posebno mjesto u njegovom radu zauzimaju pripovijetke. Tokom rata pisao ih je za emisiju "Josif i njegova braća" na Nezavisnom radiju ZID iz kojeg je nastao naš Radiosarajevo.ba.

Njegove priče kasnije su objedinjene u knjizi "Tajna džema od malina", objavljenoj posthumno 1997. godine. Iza njega su ostala i dva nedovršena romana.

Njegova smrt nije označila kraj njegovog utjecaja. Već 1996. osnovana je Fondacija Karim Zaimović, s ciljem očuvanja njegovog imena i djela, ali i pomaganja mladim talentima iz oblasti kulture, umjetnosti, književnosti i novinarstva.