Karim Zaimović ubijen je prije 31 godinu: Pisac koji je tokom opsade stvarao čudesne svjetove

"Naknadnim klasificiranjem onih knjiga što su ipak izmakle velikom požaru u Vijećnici, ispostavilo se kako se u tom nekadašnjem spomeniku pisanoj riječi mogao pronaći i izvjestan broj naslova koji ne samo da nam bijahu malo poznatim već i takvi za čije je postojanje, pored njihova pisca, znao možda još samo onaj ko ih je nekada preuzeo na čuvanje. Preuzeo, pa ih pohranio i zaveo u spise, prepustio ih tami nekog zaboravljenog rafa. Koliko je takvih knjiga doista bilo, možemo još samo da nagađamo. Požar je uništio dokumentaciju i o onim mnogo poznatijim i čuvenijim naslovima, pa zapravo tek na primjeru usamljenih slučajeva možemo pretpostaviti kakve je sve nepoznate - namjerno ili nepažnjom, od javnosti sklonjene knjige - čuvala bivša Univerzitetska biblioteka. Baš kao što će njihova osebujnost i raznolikost vjerovatno zauvijek ostati izgubljenim za nas. Jedna od upravo takvih knjiga, svjedoka toj žalosnoj činjenici, jeste i knjižica skromnog obima i čudna naslova, porijekla na prvi pogled zagonetna i nejasna. 'Kabal: potraga za jednim vampirom', njen je naziv, uz jednako intrigirajući podnaslov: 'Po sopstvenim doživljajima istinita pripovijest iz ljeta Gospodnjeg 1914, zabilježena od strane sreskog pisara Dobroslava Mihčića'. Ta knjižica, debela jedva nekih pedesetak stranica i listova uveliko iskrzanih od godina protavorenih u kakvom zaboravljenom kutku Vijećnice, u mojim se rukama našla ljeta 1992."

Početak je ovo priče naziva Čudo neviđeno, iz jedne od najčuvenijih knjiga koju je iznjedrilo Sarajevo pod opsadom. Riječ je, dakako, o knjizi Tajna džema od malina koja je ispisana perom Karima Zaimovića.

Karim Zaimović ubijen je na današnji dan, 13. augusta 1995. godine, a ubio ga je agresorski geler, u utorak, 1. augusta 1995. godine. Trinaest dana borio se za život, ali nažalost nije dobio tu bitku. U trenutku svoje smrti imao je samo 24 godine.

Trending

Opasan virus stigao na Balkan: Potvrđen i prvi smrtni slučaj

U jednoj od svojih priča objavljenih u Tajni džema od malina Karim je predvidio svoju smrt. Neimenovana priča objavljena je posljednja u ovoj zbirci. Autor ih je pisao posebno za emisije Josif i njegova braća tokom 1993. i 1994. godine, a koje su emitirane na radiju ZID.   Jedan dio priča iz ove zbirke, Karim je adaptirao u toku 1995. godine, ali ovu posljednju, prekinutu zločinačkom granatom, nikada nije završio i kao takva je uvrštena u zbirku. Još samo nekoliko mjeseci je bilo ostalo do službenog završetka rata, a njegova mladost je nasilno prekinuta. Ipak, do svoje 25 godine postigao je veliki uspjeh.

Rođen je 6. maja 1971. godine. Od najranije mladosti, već sasvim drugačiji od svojih vršnjaka, intenzivno se bavi crtanjem i neumorno čita, naročito književnu literaturu. Nakon završetka sarajevske Prve gimnazije 1989. godine i odsluženja vojnog roka upisuje Akademiju likovnih umjetnosti, sa koje poslije nekoliko mjeseci prelazi na studij komparativne književnosti Filozofskog fakulteta u Sarajevu.

Već u tim godinama kod njega se razvija velika ljubav prema stripu zahvaljujući kojoj izrasta u svestranog poznavaoca domaćeg i svjetskog stripa, tako da je napisao više vrijednih članaka kritika, osvrta i recenzija iz ove oblasti. Veoma rano se počinje baviti novinarstvom (sa nepunih 15 godina sarađuje na Radio Sarajevu). Piše o filmu, stripu, likovnoj umjetnosti i kulturi općenito, u mnogim časopisima, nedjeljnim i dnevnim listovima (Naši dani, Lica, Vidici, Quorum, Kvadrat, Patak, Slobodna Dalmacija, Nedjeljna Dalmacija, Književna revija, Mladina, Start, Erasmus, Oslobođenje, Večernje novine, Avaz, Ven, Sineast, Fantom slobode, Dani). Bio je stalni saradnik Nezavisnog radija Zid, a u prijeratnom periodu povremeno je sarađivao na Trećem programu TV Sarajevo i programima Radio Sarajeva. Sve vrijeme rata proveo je u Sarajevu. Nakon demobilizacije iz Armije BiH, u magazinu Dani uređuje oblast kulture.

Sa Semezdinom Mehmedinovićem pokreće časopis za kulturu Fantom slobode u kojem obavlja dužnost zamjenika glavnog urednika. Piše pripovijetke i scenarija. Ostala su mu u rukopisu, nedovršena, dva romana.

Godine 1996. osnovana je Fondacija Karim Zaimović radi očuvanja imena i djela Karima Zaimovića. Osnivači Fondacije su bili Nezavisni magazin Dani iz Sarajeva, Radio Zid iz Sarajeva, Nezavisna unija profesionalnih novinara iz Sarajeva, izdavačka kuća SAF iz Celja, te porodica Zaimović, a u svrhu stipendiranja studenata sa izrazitim talentom iz oblasti kulture, umjetnosti, književnosti i novinarstva, kao i pružanja pomoći mladim talentima. U Sarajevskom ratnom teatru uprizorene su njegove priče u režiji Selme Spahić i od premijere je to jedna od najgledanijih predstava tog pozorišta.