Ira Adilagić: Mala lekcija o znakovnom jeziku

U nastojanju da podigne svijest o različitostima, British Council redovno objavljuje priče Ire Adilagić, projekt asistentice koja se timu British Councila pridružila prije godinu dana. Kako kažu iz British Councila, Ira je doprinijela timu, ali je i pružila svima uvid u svijet iz malo drukčije perspektive. Ira je osoba oštećenog sluha, studentica psihologije i bavi se podizanjem svijesti o položaju i pravima osoba s invaliditetom na različite načine. Portal Radiosarajevo.ba u dogovoru s Britanskim savjetom redovito prenosi Irine blogove s namjerom promocije inkluzije i jednakih prava i prilika.

Do sada, kad god bih spomenula znakovni jezik ili pokazala neke znakove znakovnog jezika drugim ljudima, to bi odmah izazvalo opće interesiranje i radoznalost drugih da saznaju sve o njemu. Zbog toga, u ovoj sedmici, u sklopu Druge strane priče, pripremila sam za vas nekoliko, možda, prednosti, znakovnog jezika.

Znakovni jezik je jezik koji uključuje spelovanje prstima, čitanje s usana, te je popraćen kretanjima, a ponekad i izgovorom. Svi oblici neverbalnog izražavanje imaju značajnu ulogu u komunikaciji korisnika znakovnog jezika, jer uz njih jezik dobiva svoj potpuni izražaj, kompenzira se ono što se propušta govorom. Šale, aluzije, sarkazam i mnoga izražajna sredstva ovise upravo o facijalnoj ekspresiji, mimikama i ostalim neverbalnim nagovještajima.

Zašto učiti znakovni jezik?

- znakovni jezik je vrlo zanimljiv, raskošan i lijep govor

- možete komunicirati iz udaljenog dijela prostorije bez vikanja

- znakovni jezik je lijep način vlastitog izražavanja

- možete komunicirati pod vodom

- možete komunicirati kroz zatvoreni prozor

- znakovni jezik je trodimenzionalni jezik

- možete komunicirati s punim ustima

- znakovni jezik jedan je od najlakših jezika za učenje

- lagano za učiti - njegova brza primjena i široka rasprostranjenost.

- što bi primjena znakovnog jezika značila u punoj učionici ili poslovnom uredu? Umjesto da se pokušavate dovikivati, ili želite nešto reći osobi pokraj sebe, ali ne želite ometati raspravu ostalih u grupi? Znakovni jezik idealno je rješenje.

-  znakovni jezik spaja osobe koje čuju i gluhe osobe

Zanimljivosti o  znakovnom jeziku

-  znakovni jezik nije univerzalan niti alternativan

-  postoji gestuno znakovni jezik (internacionalni znakovni jezik, koji se koristi na međunarodnim skupovima gluhih i nagluhih osoba)

-  u svakoj državi postoji zaseban znakovni jezik

-  američki i francuski znakovni jezici su toliko slični da gluhe i nagluhe osobe iz Amerike i Francuske uspješno komuniciraju između sebe

-  američki i britanski znakovni jezik uopće nisu slični između sebe

-  samo 14 znakovnih jezika u Europi je standardizirano i priznato

-  bebe u dobi od 9, 10 mjeseci mogu već uspješno koristiti znakovni jezik

-  čujuća djeca gluhih roditelja prvo nauče znakovni jezik pa onda govorni jezik.

Kratki pregled historijskog razvoja znakovnog jezika

Sve je počelo u srednjem vijeku, 1620. godine, u Madridu. Španski svećenik i pionir u edukaciji gluhih osoba Juan Pablo de Bonet izdao je knjigu o manuelnom alfabetu, koja i danas čini osnovu za jednoručnu abecedu. Ranije se na gluhoću gledalo kao da je kazna Božija. Tadašnje vjerovanje bilo je da je sluh dar o Boga, kako bi se mogla čuti Njegova riječ.

U doba antičke Grčke, Aristotel je gluhe osobe proglasio barbarima. Prema Aristotelu, grčki jezik je savršen jezik, i svako ko ga nije koristio proglašen je barbarom. Isto tako, gluhe osobe su bile uskraćene za učenje, jer ne mogu čuti, pa tako ne mogu i učiti.

Znakovni jezik je maternji jezik populacije gluhih i nagluhih osoba, njihovo osnovno komunikacijsko sredstvo. U Bosni i Hercegovini, znakovni jezik je zakonski priznati 15. 9. 2009. godine, ali nije standardiziran.

Još jedan zanimljiv detalj, znakovni jezici u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Hrvatskoj se razlikuju između sebe. Pretpostavljam da to niste znali.

Za kraj, imam ja jedno pitanje za vas: bonton kaže da je nepristojno pričati za vrijeme jela, punih usta. 

Šta vi mislite, da li to vrijedi i za znakovni jezik?!