Dr. Emir Hadžikadunić: Sve što niste znali o “pristupnim pregovorima” s EU

Termin „pristupni pregovori“, koji je dio vokabulara evropskih integracija, ne odražava potpuno značenje te riječi. Ovi „pregovori“ nisu uobičajeni razgovori između dvije pregovaračke strane. Umjesto toga, oni predstavljaju proces usklađivanja pravnog okvira zemlje kandidata za članstvo s pravnom stečevinom Evropske unije. 

Piše: Prof. dr. Emir Hadžikadunić, za Radiosarajevo.ba*

Država koja želi napredak u procesu pristupanja Evropskoj uniji formalno i suštinski ne pregovara, nego postepeno prilagođava svoj ustavni i pravni okvir na svim nivoima kroz izmjene i dopune zakona, kao i izgradnju institucija i jačanje vladavine prava. Napredak se prati kroz otvaranje i zatvaranje „pregovaračkih poglavlja“ Evropske unije. Poglavlja su podijeljena prema tematskim oblastima kao što su pravosuđe, poljoprivreda, trgovina, sigurnost, monetarna politika itd. Ima ih više od 30. Ukupna pravna stečevina EU ili acquis communautaire broji preko stotinu hiljada gusto kucanih stranica objavljenih u Službenom listu EU-a.

Trending

Sestra preminule Džejle Drapić u teškom stanju zbog zuba: 'Liječila se kod istog stomatologa'

Prvi sljedeći korak za BiH

U proteklih nekoliko dana, mnogo se govorilo o datumu za početak pristupnih pregovora Bosne i Hercegovine sa Evropskom unijom. Međutim, određivanje tačnog datuma nije bilo na dnevnom redu Evropskog vijeća. Političkom odlukom Vijeća, odnosno šefova država i vlada članica EU, Evropska komisija je dobila mandat da pripremi pregovarački okvir za Bosnu i Hercegovinu.

U istoj odluci, Vijeće je impliciralo da Evropska komisija ne bi trebala slati pregovarački okvir Vijeću na usvajanje dok se ne ispune preostale preporuke Evropske Komisije od 12. oktobra 2022. To praktično znači da će o datumu početka pristupnih pregovora države članice odlučivati nekom drugom prilikom. U međuvremenu će Evropska komisija pristupiti izradi pregovaračkog okvira u skladu s dodijeljenim mandatom, ali ga neće dostaviti Vijeću dok Bosna i Hercegovina ne ispuni preostale obaveze u ovoj fazi.

Treba znati da izradi pregovaračkog okvira prethodi detaljan analitički pregled usklađenosti nacionalnog zakonodavstva Bosne i Hercegovine s pravnom stečevinom Evropske unije, poznat kao EU screening process. Iako se u BiH o tome često spekulišu, još uvijek nije jasan stepen usaglašenosti pravnog okvira BiH sa evropskim standardima. Suština je da će proces screeninga to utvrditi.

Zabranjeno preuzimanje teksta bez pismenog odobrenja Redakcije portala Radiosarajevo.ba!

Njegov sadržaj će uključiti ocjenu postojećeg stanja, pregled postojećih institucija, plan usvajanja i usklađivanja zakona i njihove primjene, procjenu za neophodne ljudske resurse i procjenu za neophodnu finansijsku pomoć. Kada se to utvrdi, screening će poslužiti kao osnova za pristupne pregovore Bosne i Hercegovine sa EU.

27.09.23. 12:27

Politički profil autokrate | Dr. Emir Hadžikadunić: Kako dalje sa Miloradom Dodikom?

Šta trebamo znati o pristupnim pregovorima sa EU

Složenost pristupnih pregovora ilustrira primjer dobro uređene Slovenije, države koja je usvojila i provela 227 zakona i provedbenih propisa kako bi zatvorila samo jedno pregovaračko poglavlje - Slobodni protok roba. Samo u tom dijelu, učestvovalo je devet državnih ministarstava i 19 nezavisnih institucija, uključujući nekoliko stotina dobro obučenih državnih službenika.

Godišnja dinamika Slovenije po svim poglavljima predviđala je usvajanje 270 zakona i 700 provedbenih propisa. Slovenački pregovarački tim je brojao 11 članova i sastojao se od eksperata iz oblasti poljoprivrede, okoliša, međunarodnih odnosa, finansijskih pitanja, te jednog člana koji je bio stručnjak za strukturalne fondove.

Važno je napomenuti da se isti nije mijenjao od faze ugovornih odnosa (Sporazum o pridruživanju) do faze pristupanja Evropskoj uniji. Također je važno znati da je primjena Nacionalnog programa Slovenije za usvajanje acquisa koštala godišnje tu državu od 2.5% do 4% bruto društvenog proizvoda. Nakon što su uspješno završili svoje pristupne pregovore s EU, iskustva koja su podijelili sa svojim kolegama iz regiona ukazuju na sljedeće: najteži pregovori su kod kuće.

Koliko će trajati pristupni pregovori?

Brzina pregovora zavisi od tri grupe indikatora. Prvo, zavisi od kvaliteta organizacije državnih institucija i dinamike usvajanja i primjene evropskih propisa. Drugo, od skeptičnog raspoloženja država članica EU, a u posljednje vrijeme i geopolitičkih faktora. Iz iskustva znamo da su države srednje i istočne Evrope prednjačile po brzini zbog povoljne kombinacije sve tri grupe faktora.

Na primjer, Češka, Estonija, Mađarska, Poljska ili Slovenija dobile su pozitivno mišljenje 1997. godine, započele su pristupne pregovore 1998. godine, a zaključile 2002. godine. Pristupni sporazum su potpisale i ratificirale 2003. godine. Brže od toga ne može.

Međutim, može biti sporije. Srbija je otvorila pristupne pregovore u januaru 2014. U proteklih desetak godina pregovaranja, Srbija je otvorila 22 od 35 pregovaračkih poglavlja. S druge strane, Crna Gora je započela pristupne pregovore 2012. i do sada je otvorila 33 od 35 pregovaračkih poglavlja. Da može još sporije pokazuje primjer Turske koja je počela pregovore 2005.

U političkom smislu, brzina nadolazećih pristupnih pregovora, ako uopće započne u narednih godinu-dvije, uglavnom će ovisiti o političkim opstrukcijama unutar same Bosne i Hercegovine. U tehničkom smislu, ta dinamika će ovisiti o rezultatima EU screeninga, što uključuje procjenu usklađenosti pravnog okvira BiH s pravnom stečevinom EU-a.

„Mehki trbuh“

Drugo, dinamika pregovora će ovisiti i od kvaliteta organiziranosti državnih institucija, kapacitiranosti pregovaračkog tima, te brzine usvajanja i primjene više stotina novih evropskih zakona i propisa. Iz današnje perspektive, teško je predvidjeti koliko godina mogu trajati pristupni pregovori, kao što je teško pretpostaviti  obim mogućih promjena pravnog okvira BiH, koje podrazumijeva prevođenje preko 100.000 hiljada stranica gusto kucanog teksta pravne stečevine EU u domaću pravnu praksu.

20.05.23. 09:40

Dr. Emir Hadžikadunić: Geopolitika "srpskog, hrvatskog i albanskog sveta"

‘Pristupni pregovori’ Bosne i Hercegovine još uvijek nisu samo pitanje pravne stečevine Evropske unije, već politike i geopolitike. Odluka Evropskog vijeća ima za cilj potaknuti domaće političke aktere da zadrže proeuropski kurs, posebno u bh. entitetu RS. Odluka je potaknuta proruskom politikom RS-a, te sve depresivnijom situacijom na ratištu u Ukrajini, a manje unutrašnjim napretkom u samoj Bosni i Hercegovini.

Brisel želi ostaviti dojam da EU popunjava geopolitički prostor svog „mehkog trbuha“ koji još nije integriran, a za koji Ruska Federacija također pokazuje strateški interes, makar samo kao remetilački faktor. U tom kontekstu, budućnost evropskih integracija, ne samo Bosne i Hercegovine, već i Srbije, Ukrajine, Moldavije, Crne Gore ili Gruzije u ovom trenutku najviše ovisi o ishodu rata u Ukrajini.

***

Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Ja mislim" su isključivo lični stavovi autora tekstova i moguće da ne odražavaju stavove redakcije portala Radiosarajevo.ba