Dr. Al-Tawil nakon smrti dr. Pašagića: Pod hitno nam treba definisan put pacijenta

Nakon smrti doktora Šefika Pašagića, epidemiologa i vlasnika firme Sanitacija koji je preminuo 5. aprila na Podhrastovima prilikom stavljanja na respirator, otvorila su se brojna pitanja. Tužilaštvo KS otvorilo je predmet te vrši sve provjere.

Oglasili su se i iz KCUS-a tvrdeći da su doktoru Pašagiću pružili najbolju njegu.

Doktor Djinan Al-Tawil oglasio se putem stranice te poliklinike i pojasnio šta se dešavalo sa doktorom Pašagićem u posljednjim danima njegovog života.

"Dr. Pašagića poznajem 20-ak godina, praktično od momenta kada sam otvorio privatnu ordinaciju bio je jedan od mojih prvih pacijenata, uvijek vedrog duha, brz u razmišljanju i radu i često je dovodio pacijente, za koje je plaćao pregled, nesebičan i dobrotvor.

I tog 1. aprila kada se javio zbog bolova u trbuhu i slabosti, te nakon što smo iza urađenog CT-a pluća prolazili kroz njegove snimke i poslali ga u bolnicu, ni sanjao nisam da je to zadnji put da ću ga vidjeti i da će proći takvu golgotu - kolega, doktor, specijalista, dobrostojeći i s puno veza i ljudi koje je kroz svoj život zadužio u gradu. Šta onda može očekivati običan čovjek bez svega toga? A sistem mora funkcionisati za običnog čovjeka prije svega.

U Sarajevu od koronavirusa preminuo Šefik Pašagić, ugledni epidemiolog i član WHO

Ne promijenimo li način funkcionisanja zdravstva, imaćemo puno više ovakvih slučajeva, da ljudi umiru kući, u kolima hitne pomoći ili nedugo nakon što su s mnogo peripetija primljeni u bolnicu, jer nisu liječeni adekvatno na vrijeme.

Moramo svi koristiti zaštitna sredstva i opet će većina prije ili kasnije zaraziti se i prebolovati infekciju s više ili manje simptoma, bez toga epidemija neće stati, treba nam taj kolektivni imunitet. Do sigurne vakcine koja će to omogućiti na lakši način je dug put i po svemu sudeći potrebna je bar godina dana.

Većina će infekciju korona virusom proći s minimalnim simptomima, ali onih 5 posto ili više kod kojih se tok bolest komplicira moraju imati pristup dijagnostici i bolničkom liječenju na vrijeme, a što sada očito nije slučaj.

Pod hitno nam treba definisan put pacijenta koji ima dijagnosticiran uznapredovali oblik bolesti (što CT precizno detektuje), bez obzira na negativan ili pozitivan test na bolest (dr. Pašagić nije prvi pacijent kojem je test ponavljano bio negativan i tek na kraju pozitivan), da ne luta kao ping-pong loptica od obiteljskog ljekara, hitne pomoći i bolnice i nazad.

Neshvatljivo je da se u ovoj situaciji, 4-5 odličnih CT aparata, koji postoje u privatnim ordinacijama u Sarajevu, ne uključe u zdravstveni sistem rada preko Fonda, da pacijenti sami ne plaćaju uslugu. Omogućili bi brže dijagnosticiranje bolesti, raniju izolaciju zaraženih (sadašnji testovi očito dosta kasno postaju pozitivni) i još bitnije pravovremeno prepoznavanje kompliciranijih slučajeva i njihovo ranije upućivanje na bolničko liječenje. Vrijeme reagovanja je ključno u ovoj situaciji!

Obiteljski ljekari i epidemiolozi bi lakše odlučivali kome treba bolničko liječenje, bolnički sistem bi bio rasterećen mase pacijenata koji se mogu liječiti u kućnim uslovima, a oni kojima treba bolnica ne samo zbog korona virusa nego koji imaju infarkt, moždani udar, druge srčane, respiratorne ili probavne probleme, bi lakše dolazili do potrebnih usluga. Ne zaboravimo da ljudi i dalje obolijevaju i od drugih bolesti i trebaju adekvatnu pomoć, sistem ne može ostati ovako paralisan i baviti se sam sobom.

Koronavirus pandemija je nesumnjivo krizna situacija, puna izazova i nepoznanica. Ali, kriza može biti i korisna, jer omogućava da se lakše uklone neke nelogičnosti i anomalije sistema. Kad radite dobro pozitivni efekti se multipliciraju ili kad radite loše, negativni efekti se multipliciraju. Nije do krize, nego onog ko upravlja krizom."